Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ nastavlja se u novom trogodišnjem ciklusu

Većina nas je imala sreću da nikada nije bila žrtva ili svjedok kaznenog djela. No, velik je broj onih koji tu sreću nažalost nisu imali. Kako bi se ukazalo na problematiku s kojom se suočavaju žrtve, 22. veljače obilježava se Europski dan žrtava kaznenih djela.

Cilj je osigurati bolju primjenu prava žrtvama kaznenih djela, odnosno bolju potporu i zaštitu. Ključna pravila o minimalnim pravima žrtava diljem EU-a donesena su 25. listopada 2012. i regulirana Direktivom 2012/29/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2012 o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.

Odredbe su unesene i u naše zakonodavstvo, a u članku 43. Zakona o kaznenom postupku navedena su i prava koja žrtva ima. Neka od njih su:

  • pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenog djela
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
  • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka
  • pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja
  • pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka (to posebno dolazi do izražaja kod žrtava seksualnih delikata).

Ženska grupa Korak Karlovac je jedna od jedanaest organizacija

(Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao nositeljica, u partnerstvu s:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac „Korak“; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.)

u okviru programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koji se provodi od 1.1.2018. Prvi trogodišnji ciklus je završio, no sa zadovoljstvom možemo reći da se program nastavlja u novom trogodišnjem razdoblju, što govori u prilog tome da je Ministarstvo pravosuđa i uprave RH, temeljem do sada ostvarenih rezultata udruga koje pružaju usluge žrtvama i svjedocima, prepoznalo važnost nastavka programa. Novi ciklus započeo je s 1.1.2021. i traje do kraja 2023. godine.

Na ovu temu razgovaramo sa Sandrom Turkanović, pravnicom i voditeljicom aktivnosti Programa ispred ŽGK „Korak“ 

Sandra Turkanović: Do sada je Mreža partnerskih organizacija, koju čini 11 organizacija civilnog društva, pokrivala 13 županija u kojima ne postoje Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, kojih je sedam na nivou Hrvatske. U onim županijama gdje nema Odjela, uskočile su udruge koje su se u prijašnjem radu već bavile ili ovim ili srodnim područjem, a u kojima usluge unutar ovog programa pružaju stručne osobe, prethodno još i dodatno educirane, uz njihova temeljna zvanja (pravnici i psiholozi). Organizacije civilnog društva pružaju nešto širi dijapazon usluga nego što to, prema svojim ovlastima, mogu pružati Odjeli.

Uz emocionalnu podršku, pružamo praktične i tehničke informacije, kao i informacije o pravima koje žrtva, odnosno svjedok ima, pravno i psihološko savjetovanje, pratnju na sud, državno odvjetništvo, policiju, centre za socijalnu skrb. S tim da pratnju na sud pružamo u onim sudovima koji su na području naših županija gdje se provodi program, dok Odjeli za podršku u pravilu pružaju uslugu na svom županijskom sudu gdje djeluju i eventualno ako je općinski sud u istoj zgradi onda imaju dogovor da uslugu pružaju i tim strankama, kad se radi o svim vrstama kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji. Podršku pružamo i ako kazneno djelo nije prijavljeno, kao i nakon završetka sudskog postupka. Pružamo je, svim punoljetnim osobama, i ženama i muškarcima s područja Karlovačke i Ličko-senjske županije.

S obzirom na prethodno navedeno, u novom trogodišnjem ciklusu, u drugoj godini provedbe, ići će se i na proširenje (teritorijalno) pružanja usluga tako da ćemo pružati usluge i u četiri županije gdje postoje Odjeli za podršku (Vukovarsko – srijemska, Osječko – baranjska, Sisačko – moslavačka i Zadarska županija). Taj će posao preuzeti kolege i kolegice iz već postojećih udruga koje sudjeluju u ovom programu, s obzirom da su već uhodani.

Kolika je potreba za ovom vrstom usluge u Hrvatskoj?

Sandra Turkanović: Prema dosadašnjem iskustvu, potrebe su velike, čak i u županijama gdje djeluju Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, u kojima vidimo veliku mogućnost za suradnjom između Odjela i udruga, a na dobrobit žrtava i svjedoka.  Također,  kroz protekle tri godine rada vidjeli smo da su ljudi prepoznali ono što radimo. ŽGK „Korak“, koja podršku pruža na području Karlovačke i Ličko-senjske županije, pružila je u protekle tri godine podršku za više od 260 korisnika/ca te oko 1.400 pojedinačnih usluga.

Od 1. lipnja planiramo i zaposliti na pola radnog vremena jednu osobu u Ličko – senjskoj županiji, u Gospiću, koja bi radila direktno s ljudima i pružala emocionalnu i praktičnu podršku, davala bi praktične i tehničke informacije i informacije o pravima, eventualno napisala zahtjev prema sudu i drugim institucijama kojim se traži ostvarivanje određenog prava za žrtve ili svjedoke te pratila korisnike na sud i druge institucije. Novozaposlena osoba u Ličko – senjskoj županiji provodila bi gore navedene usluge jer nam je jako važno imati nekoga na terenu, tko će onda imati uredovno vrijeme za primanje stranaka, bit će određeno mjesto i vrijeme kad će stranke moći doći ili nazvati. Mi smo, sa sjedištem u Karlovcu, udaljeni od Gospića 150 km u jednom smjeru te nije uvijek moguće promptno reagirati s obzirom da treba uskladiti i obveze koje su nam vezane uz Karlovačku županiju. Nadamo se  da će biti lakše ako ta osoba bude s područja Gospića, koja bolje poznaje same institucije i ljude koji rade u njima. Naime, primjetili smo, kako ne postoji standardizirano postupanje u institucijama, mi se oslanjamo na pojedince i prethodno ostvarene dobre suradnje pa ćemo prije nazvati djelatnika/cu s kojim imamo dobar odnos otprije i zamoliti za informaciju, pomoć, usmjerenje,- lakše je kad nekoga poznajete, a pogotovo u malim sredinama.

Pravno i psihološko savjetovanje i dalje bi radile pravnica i psihologinja ŽGK „Korak“ u Karlovcu (sada, telefonskim putem ili putem online platformi, npr. ZOOM-a, a kada pandemija završi, opet uživo, jer smo tijekom pandemije reducirali susrete uživo samo kada je nužno). Naravno da bi i korisnici i mi više voljeli da je to uživo jer neke stvari nije isto odraditi telefonski, odnosno online ili pak susretom uživo, ali morali smo se prilagoditi novoj situaciji u interesu zdravlja i naših korisnika i djelatnica ŽGK „Korak“.

Tako da se nadamo da će spomenuto zapošljavanje doprinijeti podizanju kvalitete usluge za krajnje korisnike, žrtve i svjedoke. Mi ćemo probati svakako i kroz medije što više o tome govoriti i što se tiče informacije da tražimo nekoga, a i kasnije da ta osoba radi i da joj se mogu obratiti. Ona će naravno biti prethodno educirana i imat će našu stalnu podršku i superviziju.

Ima li još nekih novina ili planova za sljedeće razdoblje provođenja Programa?

Sandra Turkanović: Temelj cijelog Programa je direktan rad sa žrtvama i  usluge koje sam spomenula. Naravno, uz to imamo i edukacije za djelatnike, javne akcije, okrugle stolove, istupe u medijima, s tim da smo išli u ovom novom ciklusu povezati se i sa kolegama i kolegicama iz drugih županija.

Naprimjer, mi ćemo se, kroz organiziranje Okruglog stola u Karlovcu ove godine, povezati s Istarskom županijom pa ćemo pozvati predstavnike pravosudnih tijela, institucija, udruga s područja Istarske, Karlovačke, Ličko –senjske županije, jer nam je cilj razmijeniti iskustva, vidjeti kako se gdje radi, na koji način se neki problemi mogu riješiti, prikupiti primjere dobre prakse.

Prva javna akcija trebala je biti 22. veljače za Europski dan žrtava kaznenih djela, međutim na razini Mreže je odlučeno da se u nju ne ide zbog epidemioloških razloga.

Međutim, EU dan žrtava kaznenih djela obilježit ćemo putem društvenih mreža 21., 22. i 23. veljače, stoga svi koje zanima ova tema, mogu pratiti sadržaje na našoj Facebook stranici. Uz to, imat ćemo i istupe u medijima, lokalnim radio i tv postajama te portalima pa nas se i tu može pratiti, a sve sa ciljem informiranja građana i građanki što radimo, koje usluge pružamo, kome se, uz nas, još mogu obratiti i slično.

Važno je istaknuti da se zahvaljujući i aktivnostima koje mi provodimo, vide pomaci, nekada je žrtva bila objekt u kaznenom postupku, a sada kroz ostvarivanje svih ovih prava, pružanje podrške, njezina uloga se mijenja, sve više postaje subjekt.

Što korisnici najviše traže od usluga koje im se nude kroz Program?

 Sandra Turkanović: Od ovih usluga koje smo spominjali, što pružamo, naši korisnici jako puno traže pratnju na sud i druge institucije što je po nama vrlo logično, jer ako se stavimo u situaciju da smo sami žrtva ili svjedok, ne bi nam baš bilo ugodno ići. Uvijek je to neki nelagodan povod, nešto loše se dogodilo, mora se svjedočiti, stresno je.

Ljudi stoga trebaju podršku, a to ide otprilike ovako: osoba dobije poziv na sud, javi nam se, najbolje čim ga dobije, da stignemo rezervirati termin, pripremiti žrtvu, napisati neki zahtjev ako treba i slično. Nakon toga se dogovorimo da ćemo se čuti ili vidjeti sa žrtvom kako bismo je pripremili: pojasnimo fazu postupka u kojoj se trenutno nalazi, protumačimo sam sadržaj poziva, objasnimo kako izgleda iskazivanje, kako izgleda sudnica, tko će sve biti u sudnici, što se od žrtve/svjedoka očekuje i slično.  Sve ovo nastojimo objasniti na razumljiv i jasan način jer se korisnicima teško snaći u postupku i zakonima koji su im često nerazumljivi.

Ne želimo ih zatrpavati s onim što će doći nakon dva, tri ili pet koraka pa da im se sve izmiješa, nego ono u čemu su sada, eventualno ono što im slijedi neposredno iza toga. Onda se dogovorimo za pratnju, što znači da se nađemo recimo 15 minuta prije ispred suda, zajedno ulazimo, prolazimo pored pravosudne policije, odlazimo do hodnika, zajedno čekamo da nas pozovu u sudnicu, što je ljudima često teško. Npr., jedna mi je korisnica rekla: Unutra je još ok, tamo pričam, ali čekanje mi je najgore. Pogotovo je to teško kad je recimo u pitanju nasilje u obitelji pa je počinitelj u istom hodniku, recimo ako je sam, ako nije u pratnji policije, onda je to dosta nezgodno. Zna se dogoditi da pokušava odgovoriti žrtvu od svjedočenja, svega tu ima. Lakše je kad je netko sa žrtvom i općenito, lakše je prolaziti cijeli postupak s nekim.

Tko sve može biti osoba od povjerenja, odnosno pratnja žrtvi ili svjedoku kaznenog djela?

Sandra Turkanović: Ono što treba napomenuti, važno je da ljudi znaju, osoba od povjerenja može biti bilo koja punoljetna osoba, bitno je samo da nije svjedok u postupku. To može biti mama, sestra, prijatelj…, ali vidimo da ljudi više vole da to bude netko od nas iz organizacija civilnog društva jer im mi možemo dati, i prije odlaska na sud i nakon odlaska, puno informacija kako to sve skupa izgleda, dok netko drugi može samo ići s njima i biti im podrška. Za osobu od povjerenja je bitno da je to osoba koju sam korisnik/ca odabere jer u nju ima povjerenje i osjeća se sigurno uz nju,  netko kome vjeruje te vjeruje da će uz tu osobu sve lakše proći. Kada završi iskazivanje, kada izađemo iz sudnice,  ostanemo s osobom još neko vrijeme, da joj se slegnu emocije ili da nas pita npr. nešto vezano uz samo iskazivanje.

Isto tako, ako ga nisu prethodno koristili, predložimo korisnicima/ama i psihološko savjetovanje kod nas. Važno je reći da sve ove usluge pružamo čak i ako kazneno djelo još nije prijavljeno ili ako je završio sudski postupak. Ima nekih kaznenih djela gdje je potrebno psihološko savjetovanje i nakon što je postupak završio jer treba proraditi sve emocije i stanje u kojem se osoba nalazi.

Važno je reći kod osobe od povjerenja: mi nismo odvjetnik, nismo u tom svojstvu, ne smijemo se miješati u rad suda. Mi smo tamo samo podrška osobi koju pratimo da njoj bude lakše, da je manje nervozna, da zna da nije sama.

Pratnja na sud u svojstvu osobe od povjerenja pokazala se kao izrazito korisna usluga, primarno za korisnika/cu, ali i za nas jer vidimo kako to izgleda na sudu i drugim institucijama pa možemo prethodno bolje pripremiti korisnika/cu.

To je važno i sustavu, jer ako je osoba pripremljena, ako zna što može očekivati, onda se može fokusirati na iskaz, ako je iskaz kvalitetan, onda je i postupak kvalitetniji. To su mnogi suci i sutkinje prepoznali tako da imamo lijepu suradnju sa sudovima.

Dogodilo nam se samo jednom, ali opravdano,sada kad je korona, iz razloga jer su neke sudnice prilično male, jer je bilo puno sudionika (sudac, zapisničar, državni odvjetnik, žrtva, počinitelj u pratnji dva policajca) da nas sudac nije pustio u sudnicu. U tom slučaju mi čekamo ispred, kad završi iskazivanje,  opet smo s korisnikom/com. Nekad ne možemo znati hoće li nas pustiti unutra, no zato unaprijed pripremimo žrtvu da se i to može dogoditi kako je ne bi tako nešto izbacilo iz takta.

Jedna od bitnih stvari pripreme prije iskazivanja je reći strankama da se prilikom iskazivanja  moraju fokusirati na djelo povodom kojeg su podnijeli kaznenu prijavu jer je to ono što je sucima bitno za postupanje u pravnom smislu. Često je to korisnicima/ama teško, sasvim razumljivo,  jer je teško razdvojiti emocije od događaja, no pojasnimo im da da se probaju fokusirati na činjenice. Ponekad imaju osjećaj da ih netko ispituje kao da daju neko izvješće, a radi se o njima traumatskom iskustvu, no vrlo je važno objasniti da to nije ništa osobno, da suci i državni odvjetnici nisu bezosjećajni, već moraju prikupiti činjenice jer se postupak temelji na njima, a ne na emocijama.

Tako to izgleda u Karlovačkoj županiji, u  Ličko – senjskoj je malo drugačije. Tamo imamo dobru suradnju s Općinskim državnim odvjetništvom u Gospiću koje nam pošalje obavijest kad je neko ročište gdje smatraju da možemo pomoći.

Pomaže nam jako kada oni imaju broj telefona, oni nam ga pošalju pa mi osobu nazovemo, napravimo telefonski pripremu i već osoba zna da ćemo mi doći, koja je naša uloga i kako to izgleda pa je ipak lakše, ali ima situacija kad nemaju broj telefona i mi onda odemo na blef. Nema tada vremena za neku bolju pripremu ili uspostavljanje povjerenja koje je bitno za osobu od povjerenja.

Također, jedno je kada pripremu obavimo u savjetovalištu ili kad je žrtva  doma u nekoj svojoj opuštenoj sredini, a drugo je kad se to čini na sudu, gdje nema privatnosti i žrtva već razmišlja o onome što treba iskazivati. Zato smo išli na spomenuto zapošljavanje nove osobe u Gospiću – nadamo se da će to svakako riješiti bar dio problema, a i mislimo da će se ljudi više i javljati kad znaju da je netko tamo, netko koga prije odlaska na sud mogu vidjeti i  uspostaviti određeni odnos s njim/njom.

 Koliko osoba ispred Koraka radi na ovom Programu? Širok je raspon usluga koje pružate.

 Sandra Turkanović: Ispred Ženske grupe Korak iz ovog programa trenutno se financiraju dvije osobe, ali ne u 100% iznosu, već bi to preračunato iznosilo 1,5 osoba, no opseg posla je takav da sudjeluju i druge kolegice, primarno psihologinje, iako nisu financirane iz ovog programa.

Kad bismo radili usporedbu 2018. / 2019. / 2020. točno se vidi kako se usluge povećavaju. S tim da je možda najreprezentativnija 2019. kad nije bilo korone jer u 2020. dva mjeseca sudovi nisu radili.

Broj korisnika: 2018. – ukupno 61 korisnik, 2019. – 103, 2020. – 98, nešto malo manje, ali nezamjetno s obzirom na koronu.

  • od 61 korisnika, u Karlovačkoj županiji usluge su koristile 52 osobe, od čega 50 žena, dva muškarca, a u Ličko – senjskoj devet, od čega šest žena i tri muškarca. Bilo je ukupno 300 usluga.
  • U 2019. obuhvaćeno je 103 korisnika, 78 u Karlovačkoj županiji, od čega 74 žene i četiri muškarca. U Ličko – senjskoj županiji 25 korisnika, 12 žena i 13 muškaraca. Ukupno je bilo 569 usluga.
  • kroz Program je prošlo 98 korisnika, u Karlovačkoj županiji 86, od čega 81 žena i pet muškaraca, u Ličko – senjskoj 12 korisnika i to osam žena i četiri muškarca. Ukupno su odrađene 534 usluge.