IGRA PRIJESTOLJA U OZLJU – POTRAGA ZA KRUNOM KRALJA ZVONIMIRA

Jedna od najvećih zagonetki hrvatske povijesti je sudbina krune srednjovjekovnih hrvatskih kraljeva. Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna je pojam koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu te Kraljevinu Hrvatsku u državnopravnom smislu te je kao takav jedan od temeljnih hrvatskih narodnih i državnih simbola. Splitska krstionica prikazuje okrunjeni lik za kojeg se smatra da predstavlja srednjovjekovnog hrvatskog vladara te se prema tome prikazu najčešće izvodi lik hrvatske krune.

Oton Iveković: Krunidba hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju u današnjoj Bosni i Hercegovini 925. godine

Povijesni izvori govore nam o nekoliko kruna kojima su se krunili hrvatski kraljevi, a nakon ulaska Hrvatske u personalnu uniju s Mađarskom 1102. godine, hrvatsko-ugarski kraljevi su se zasebno krunili mađarskom (ugarskom) i zasebno hrvatskom krunom sve do vladavine Bele IV. (1235. – 1270.).

                          Stari grad Ozalj

Hrvatska kruna zatim nestaje u bespućima povijesti i ratnim pustošenjima Turaka i Mlečana. S vremenom su se u narodu razvile brojne legende, predaje i priče o sudbini krune hrvatskih kraljeva. Mnoge od tih legendi graniče s fantazijom i uključuju fantastične elemente i misterije. Za nas Karlovčane najzanimljivija je priča koju u svom djelu „Urota Zrinsko-Frankopanska“ donosi književnik Eugen Kumičić.

On navodi kako su plemeniti Zrinski i Frankopani nakon pada srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske sačuvali krunu starih hrvatskih kraljeva te ju zazidali u zidine grada Ozlja. Zanimljivo je da se u ozaljskim predajama spominje i zmaj koji podno starog grada Ozlja čuva blago Zrinskih i hrvatsku krunu!

Eugen Kumičić tako govori u “Uroti Zrinsko-Frankopanskoj”:

” — A znaš li ti, Frane, kakva ih je bila spopala trzavica kad je pred trideset godina puknuo glas da se našla u jednom zidu ovoga grada hrvatska kraljevska kruna, sva nakićena najdražim kamenjem? — snizi glas Malenić.
— Čuo sam o tome…
— Moj je otac vidio krunu…
— Gdje je sada kruna? — uhvati naglo Berislavić za ruku Malenića.
— Ja mislim da to znaju samo Zrinjski i Frankopani. Dok bude njih, hrvatska kraljevska kruna neće se izgubiti…
— Dok bude njih!?… Prođi se ludosti kad nisi lud, zlo te smelo i sa mnom zajedno! Što bi Hrvatska da izginu Zrinjski i Frankopani?
— Što bi Hrvatska?… — stane Malenić u hodu i zamisli se.
— Tako ti oba svijeta, nemoj odgovoriti na moje pitanje! — uzruja se Berislavić. Nakon šutnje dometne: — Dao bih svoju desnicu da mogu vidjeti samo jednom hrvatsku krunu! Ti, dakle, ne znaš gdje je?…
Malenić mu vrgnu ruku na rame i prošapta:
— Ne znam, ali čuj što mi je kazao moj pokojni otac. Frane, ti dršćeš?…
— Kaži, kaži…
— Moj je otac govorio da je kruna u čvrstoj željeznoj posudi, pa zazidana u onom debelom zidu na desnoj strani dvora kad gledaš dvor od istoka, dakle nad Kupom, a na prvom katu, u onoj dvorani gdje obično piše knez Petar. Tako mi moje sreće, to ti je živa istina kao što se sad očima gledamo! “

Bez obzira gdje bila, bila stvarno zazidana u zidinama drevnoga Ozlja ili negdje drugdje, Zvonimirova kruna i njezin misteriozni nestanak će još dugo golicati maštu i znatiželju ljubitelja hrvatske povijesti i drevnih misterija!

https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/

Izvor:

https://hr.wikipedia.org

KARLOVAČKE, HRVATSKE I SVJETSKE ZANIMLJIVOSTI

TRAGIČAN ZAVRŠETAK NAJLJEPŠE KARLOVAČKE LJUBAVNE PRIČE

TKO SU BRAJCI, PAURI, KOSTANJARI I ŽIVIČARI

PUTOVIMA BRAĆE SELJAN – U SPOMEN NA NAJPOZNATIJE KARLOVAČKE PUTNIKE

PRIČA O VILI VELEBITA – ZAŠTITNICI HRVATSKIH GORA

13. SRPANJ 1579. – DAN ROĐENJA GRADA KARLOVCA

HRVATSKA IMENA – SVE O HRVATSKIM IMENIMA ZA DJECU!

ZA PONOSNE MALE JUNAKE – STARA HRVATSKA IMENA KOJA SU NOSILI VLADARI, KRALJEVI I PLEMIĆI

ZABORAVLJENA IMENA IZ HRVATSKE MITOLOGIJE I POVIJESTI – VRIJEME JE DA PONOVNO OŽIVE

ZABORAVLJENI HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI

PRIČA O BOŽIĆNOM DRVCU

SVE TAJNE DJEDA BOŽIĆNJAKA

BRIGADIRČIĆI – PREFINI I JEDNOSTAVNI BOŽIĆNI SLATKIŠI

VINCEKOVO I HOD KROZ VINOGRADARSKU GODINU

ZAŠTO I KAKO SLAVIMO VALENTINOVO?

NAŠI USKRŠNJI BIČAJI – OD VAZMENKI I PISANICA DO KOTAČKANJA

FABERGEOVA JAJA – NAJSKUPLJE I NAJPOZNATIJE PISANICE NA SVIJETU

UTJEČE LI MJESEC DOISTA NA NAŠE PONAŠANJE?