Nomen est omen – Ime je znamen!
Svaki narod obožava i poštuje imena svojih davnih vladara, kraljeva i junaka. Takva imena prelaze granice vremena, nikada ne zastarijevaju te postaju dio nacionalnog identiteta.
Nakon dugog vremena potiskivanja, tek u 19.-om i 20.-om stoljeću u Hrvatsku su se na velika vrata vratila imena naših narodnih vladara.
Od njih najznačajnije je zasigurno ime prvog hrvatskog kralja Tomislava koje je doživjelo preporod tek nakon proslave tisuću godina njegove krunidbe 1925. godine.
U narodu omiljena kraljica Jelena nadahnula je imena mnogih Hrvatica, a Krešimir, Zvonimir, Mislav, Domagoj, Borna i Branimir izronili su iz minulih stoljeća te prije dvadesetak godina suvereno zavladali Lijepom našom, baš kao nekada.
S vremenom je njihova popularnost okopnila, no primjećujući trendove povratka tradiciji u našem okruženju i srednjoj Europi, ne sumnjamo da će se i naša kraljevska imena ponovno uzdignuti.
Stoga Vam donosimo niz jedinstvenih hrvatskih, ali i europskih kraljevskih imena – a izbor je Vaš!
ŽENSKA IMENA
ANASTAZIJA – Ime grčkog podrijetla, znači „ona koja je uskrsnula“. Hrvatska inačica imena je Stošija. Poznata ruska princeza Anastazija Romanova.
DOROTEJA – Ime izvedeno iz grčkog jezika i znači “dar božji”. Doroteja Bugarska ili Vidinska bila je supruga kralja Tvrtka I., a Doroteja Gorjanska, supruga kralja Stjepana Tvrtka II.
HELENA (ELENA) – Dolazi od grčkog „helene“ što znači „sjaj, blistavost“, također i “sunčeva svjetlost”. U grčkoj mitologiji Helena je kći vrhovnog boga Zeusa i spartanske kraljice Lede, ona je najljepša žena na cijelome svijetu, a njena otmica bila je uzrok Trojanskog rata. Jedno je od najpopularnijih kraljevskih imena europske civilizacije koje u sebi utjelovljuje plemeniti duh antičkog Sredozemlja.
IRENA (IRINA) – Izvedeno od grčkog imena Eiréne. Po grčkoj mitologiji, ona je božica mira. Često europsko vladarsko ime. Bizantska carica Irena Atenjanka.
JELENA – Ako tražite hrvatsko žensko ime najdostojnije kraljica i boginja, onda je to zasigurno Jelena.
Nosile su ga brojne poznate Hrvatice, poput u narodu omiljene hrvatske kraljice Jelene Slavne iz 10. stoljeća, supruge kralja Mihovila Krešimira II..
Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Zvonimira. Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“. Jelena Nelipčić bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kasnije hrvatsko-bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje.
Sveta Jelena Križarica (oko 248. – Carigrad, 18. kolovoza, 329.) bila je majka rimskog cara Konstantina Velikog, zaštitnica kršćana. Naziv Križarica je dobila jer je po predaji sudjelovala u nalasku drveta križa na kojem je Isus umro (Pravi križ). U riznici dubrovačke katedrale se, između ostalog, nalazi komad drveta s Isusova križa. Prema predaji ga je u Dubrovnik donijela hrvatska kraljica Margarita, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine). Na poticajsvete Jelene Križarice izgrađene su Bazilika svetog Križa u Jeruzalemu, Crkva Kristovog rođenja u Betlehemu, Crkva na Maslinskoj gori i brojne druge crkve i vjerski objekti ranoga kršćanstva. Samo ime dolazi ili iz slavenskog/hrvatskog korijena ili iz grčkog imena Helena koje je pak nosila Helena (Jelena) Trojanska, najljepša žena na svijetu u grčkoj mitologiji, a znači “sjajna, blistava”.
KATARINA – Sveta Katarina Aleksandrijska (Aleksandrija, oko 282. – Aleksandrija, oko 307.) bila je kršćanska svetica i mučenica. Sveta Katarina Sijenska (Siena, Italija, 25. ožujka 1347. – Rim, 29. travnja 1380.) bila je sestra dominikanka i katolička svetica. Ime Katarina je izvedeno od grčkog “katharos” (katarza) u značenju “čista, neokaljana“. U hrvatskom narodu iznimno je štovana i hrvatsko-bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj kod Mostara, 1425. – Rim, 25. listopada 1478.), žena hrvatskog kralja i bana u Bosni Stjepana Tomaša, proglašena je blaženicom Katoličke Crkve te je bila članica franjevačkog svjetovnog reda. Spomendan svete Katarine Aleksandrijske je 25. studenog, svete Katarine Sijenske 29. travnja, a blažene kraljice Katarine Kosače-Kotromanić je 25. listopada. Grofica Ana Katarina Zrinska, rođ. Frankopan (Bosiljevo, oko 1625. – Graz, 16. studenog 1673.) bila je hrvatska književnica, velikašica iz obitelji Zrinski. Ruska carica Katarina Velika bila je jedna od najmoćnijih žena svjetske povijesti.
KRISTINA – Ime grčkog podrijetla koje se može prevesti kao “kršćanka”. Kristina Švedska znamenita je švedska kraljica iz 17.-og stoljeća.
LIVIJA – Prva rimska carica. Supruga cara Augusta.
MARGARITA – Ime je izvedeno od grčkog „margarites“ (μαργαρίτης) što znači “perla, biser”. Margarita je bila hrvatska kraljica, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine).
SOFIJA – Ime grčkog podrijetla u značenju „mudrost“. Jedno od najpopularnijih imena zapadne civilizacije, posebno često kod plemstva.
TEODORA – Ime potječe od grčkog “Theodoros” (Θεόδωρος), izvedeno od theos (Bog) + doron (dar) u značenju “dar božji”. Moćna bizantska carica iz 6.-og stoljeća.
TEREZIJA – Od grčkog “theros” što znači ljeto. Hrvatska kraljica Marija Terezija iz 18.-og stoljeća.
TEUTA – Slavna ilirska kraljica. Proslavljeni hrvatski književnik Dimitrija Demeter o njoj je napisao poznatu dramu “Teuta” svrstavši je u velikane našeg roda. Na hrvatskom otoku Svetcu zapadno od otoka Visa nalazi se utvrda za koju narodne predaje govore da je pripadala ovoj našoj kraljici pa se zbog toga i zove Krajicin odnosno Teutin grad i Teutina kula.
VANDA – Dolazi od stare njemačke riječi za Slavene. Vanda je bila legendarna kraljica Poljske.
VALERIJA – Ime latinskog podrijetla u značenju “snažna, zdrava, sposobna”. Ime nekoliko rimskih carica.
VIKTORIJA – Dolazi od latinskog „victoria“ što znači „pobjeda”. Viktorija je rimska božica pobjede. Slavna kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Viktorija.
ZITA – Može dolaziti iz talijanskog jezika u kojem znači “mlada djevojka”, iz mađarskog prijevoda latinskog imena u značenju “sretna”, iz baskijskog jezika u kojemu znači “sveta” ili pak iz grčkog jezika. Najpoznatija je Zita od Bourbon-Parme (9. svibnja 1892. – 14. ožujka 1989.), posljednja carica Austrije i kraljica Ugarske, Hrvatske i Češke, supruga kralja i cara Karla I. Austrijskog., a ona je pak ime dobila po omiljenoj talijanskoj svetici iz 13.-og stoljeća, svetoj Ziti.
MUŠKA IMENA
ALARIK – Ime nekoliko germanskih vladara od kojih je najpoznatiji kralj Zapadnih Gota Alarik I. iz 4. i 5. stoljeća. Izvedeno je iz germanskih riječi u značenju “vladar sviju, svevladar, onaj koji vlada nad svima” pa bi hrvatski prijevod imena bio Svevlad.
ALEKSANDAR – Grčko ime popularno diljem Europe, znači „branitelj, zaštitnik ljudi“. Najpoznatiji je antički osvajač Aleksandar Veliki Makedonski. Imao je veliku žeđ za znanjem i poštovanje prema umjetnosti te je volio čitati i raspravljati o raznim temama. Krasila ga je iznimna inteligencija, a po svemu je još od najranijih dana bio predodređen za velika djela. I fizički je bio poseban, izrazite plave kose i očiju različitih boja, jedno je oko imao plavo, a drugo smeđe. Ime brojnih plemića, kraljeva i katoličkih papa koje u sebi objedinjuje moć, slavu, veličanstvenost i junaštvo. Ženski oblik imena je Aleksandra, a moderna skraćena inačica je Sandra.
ARTUR – Ime keltskog podrijetla, a najvjerojatnije znači “medvjed”. Prema jednoj teoriji ime Artur je latinskog podrijetla, a njegov najpoznatiji nositelj je zasigurno kralj Artur, legendarni srednjovjekovni britanski vladar. Artur Nugent bio je stariji sin pohrvaćenog irskog plemića, gospodara Bosiljeva, Lavala Nugenta von Westmeatha, vatreni hrvatski rodoljub i domoljub iz 19.-og stoljeća. Sir Artur Conan Doyle bio je znameniti britanski pisac, autor brojnih kriminalističkih i pustolovnih djela poput Sherlocka Holmesa i Izgubljenog svijeta. Sir Artur C. Clarke bio je također britanski književnik, autor brojnih znanstveno-fantastičnih djela od kojih se ističe roman 2001 : Odiseja u svemiru. Artur Schopenhauer bio je znameniti njemački filozof.
AUGUST (AUGUSTIN) – Rimsko ime u značenju „uzvišeni“, naslov rimskih careva. Prvi rimski car August.
BORNA – Knez Primorske Hrvatske od 810. do 821. godine. Izvedeno od „boriti se“. Danas vrlo često hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“.
BRANIMIR – Izvedeno od „braniti“ i nastavka –mir. Knez Primorske Hrvatske od 879. do 892. godine. I danas vrlo često hrvatsko ime. Ženski oblik imena je Branimira.
DARIJE – Ime Darije je nastalo od latinskog oblika imena Darius, koje dolazi od grčkog Dariós, a svemu je početak staroperzijsko ime Darayavahuš koje se sastoji od riječi „daraja“ u značenju „posjedovanje, držanje“ i riječi „vahu“ što znači „bogatstvo, blago“, pa bi mu značenje bilo „dobrostojeći, bogataš“. Najpoznatiji je perzijski kralj (šah) Darije Veliki iz loze Ahemenida. Iznimno često ime u Hrvatskoj i europskim zemljama. Ženski oblik imena je Darija.
DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i „goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo. Knez Primorske Hrvatske od 864. do 876. godine. I danas vrlo često hrvatsko ime.
FERDINAND – Staro njemačko ime nastalo od riječi frithu što znači “zaštita” i nanth što znači “hrabar”, “hrabar zaštitnik”. Ferdinand Aragonski bio je kralj i suprug kraljice Izabele Kastilijske. Njihovim vjenčanjem nastala je ujedinjena Španjolska. Franjo Ferdinand bio je nadvojvoda iz kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
FILIP – Dolazi iz grčkog „philippos“ u značenju “ljubitelj (prijatelj) konja”. Makedonski kralj Filip, otac Aleksandra Velikog. Ime brojnih plemića i europskih vladara, posebno francuskih i španjolskih. Ženski oblik imena je Filipa.
JURAJ – Jedno od najčešćih europskih imena, pravo viteško ime. Dolazi od grčkih riječi za “zemlju, tlo” i “rad”. Sveti Juraj ranokršćanski je svetac i mučenik, rimski časnik i jedan od najslavnijih i najčašćenijih kršćanskih svetaca, zaštitnik vitezova, križara i konjanika. Nosili su ga brojni hrvatski ratnici, pripadnici obitelji Zrinski i Frankopan poput Jurja III. Frankopana, Jurja IV. Zrinskog, Jurja V. Zrinskog, zatim generala Hrvatske krajine iz 16.-og stoljeća Jurja Lenkovića te mnogih drugih. Uz imena Nikola, Petar i Stjepan, Juraj je bilo vrlo često ime kod hrvatskog plemstva. Ženska inačica imena je Jurja.
KARLO – Staro njemačko ime izvedeno od riječi karal što znači „čovjek“, „suprug“. Ima i značenje „slobodan čovjek“. Najpoznatiji je franački kralj Karlo Veliki, nazivan i „Otac Europe“. Nadimak Veliki dobio je zbog svoje moći i utjecaja, ali i visokog stasa, bio je gorostas među tadašnjim Europljanima. Karlo V. bio je znameniti car Svetog Rimskog Carstva, najmoćniji vladar prve polovice 16. stoljeća nad čijim carstvom “Sunce nije nikada zalazilo”. Naš je Karlovac pak dobio ime po nadvojvodi Karlu Habsburškom dok je blaženik Katoličke Crkve kralj i car Karlo I. Austrijski bio posljednji hrvatski kralj i otac Ota von Habsburga. Često se prevodi kao hrvatsko ime Dragutin, što nije jezično točno. Ženski oblik imena je Karla.
KAZIMIR – Staro slavensko ime poljskog podrijetla koje se proširilo i u hrvatske zemlje. Nosilo ga je nekoliko slavnih poljskih kraljeva poput Kazimira III. Velikog i svetog Kazimira, zaštitnika Poljske i Litve.
KREŠIMIR – Izvedeno od „krijesiti“ u značenju „iskriti“, ali i „buditi“ i nastavka -mir. Po tomu bi Krešimir značilo „Onaj koji svijetli u miru“ ili jednostavno „Prosvjetitelj“. Hrvatski kraljevi Krešimir I., Mihovil Krešimir II., Krešimir III. i Petar Krešimir IV.. I danas vrlo često hrvatsko ime. Ženski oblik imena je Krešimira. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
LUDVIG – Dolazi iz staronjemačkih riječi za “slavu” i “rat”. Ludvig II. Oton Bavarski (München, 25. kolovoza 1845. — jezero Starnberg kraj Münchena, 13. lipnja 1886.), bio je bavarski kralj od 1864. do 1886. godine, najstariji sin Maksimilijana II. iz dinastije Wittelsbacha. Bio je poznat kao pokrovitelj glazbenika Rikarda Wagnera i po gradnji mnogobrojnih dvoraca od kojih je najpoznatiji Neuschwanstein izgrađen 1869. godine.
MAKSIMILIJAN (MAKSIM) – Ime latinskog porijekla izvedeno od riječi „maximus” što znači „nаjveći”. Car Svetog Rimskog Carstva Maksimilijan I.
MISLAV – Knez Primorske Hrvatske od 835. do 845. godine.
NIKOLA – Sastoji se od dvije grčke riječi, „nike (pobjeda)“ i „laos (narod)“ što znači „narodni pobjednik“. Ime brojnih europskih vladara i papa, posebno popularno u južnoj Hrvatskoj. Zasigurno najpoznatiji Nikola je sveti Nikola koji se slavi 6. prosinca te po predaji donosi djeci darove, a uz to je i zaštitnik svih pomoraca. Ime Nikola bilo je iznimno često kod hrvatskih plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan. Spomenimo samo najvećeg hrvatskog junaka Nikolu Šubića Zrinskog Sigetskog koji je zapanjio Europu junačkom obranom utvrde Siget 1566. godine te njegovog praunuka, hrvatskog bana, pjesnika, vojskovođu i junaka Nikolu VII. Zrinskog (sedmi po redu Nikola u obitelji Zrinski), začetnika Zrinsko-frankopanske zavjere protiv habsburškog dvora. Postoji i stari hrvatski oblik Mikula. Ženski oblik imena je Nikolina.
OTO (OTON) – Staronjemačko ime koje se dovodi u vezu s riječima “bogatstvo, blagostanje”. Nosili su ga brojni njemački vladari, spomenimo njemačkog kancelara te ujedinitelja Njemačke Ota von Bismarcka i Ota von Habsburga, sina hrvatskog kralja i cara Karla I. Austrijskog, čelnika kuće Habsburg i hrvatskog prijestolonasljednika te iskrenog prijatelja Hrvata za vrijeme Domovinskog rata. Oton I. bio je prvi car Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda, okrunjen 962. godine.
PETAR – Ime grčkog podrijetla koje znači „stijena“. Nosili su ga hrvatski kralj Petar Krešimir IV., posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Snačić (Svačić) koji je vodio hrvatski otpor protiv Mađara te je 1097. godine poginuo u boju na planini Gvozd koja je njemu u čast prozvana Petrovom gorom, veliki ruski car Petar Veliki, hrvatski ban, narodni junak i urotnik protiv habsburškog dvora Petar Zrinski te brojni drugi europski i hrvatski kraljevi i plemići. Petar Kružić (16. listopada 1491. – okolica Klisa, 12. ožujka 1537.) bio je hrvatski vojskovođa, kapetan Klisa i jedan od najvećih hrvatskih junaka protuturskih ratova. Petar Berislavić (Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je još jedan u nizu hrvatskih junaka u ratovima protiv Turaka, ban i biskup iz plemenite hrvatske loze Berislavića. Spomenimo još grofa i bana Petra II. Erdődyja, baruna Petra Vida Gvozdanovića, bana Petra Keglevića, generala Petra Kneževića od Svete Jelene, pukovnika Petra Došena i hajdučkog zapovjednika Petra Mrkonjića. Plejadu najvećih Hrvata koji su se odazivali na ime Petar završavamo s hrvatskim pjesnikom, književnikom i generalom Petrom Preradovićem. Ženski oblik imena je Petra.
RIKARD – Ime germanskog podrijetla u značenju „snažni vladar“. Rikard Lavljeg Srca bio je slavni engleski kralj, vojvoda Normandije i junak križarskih ratova iz 12.-og stoljeća.
STANISLAV – Staro slavensko ime sastavljeno od riječi “stati” u značenju “postati” i riječi “slava” pa stoga u svom značenju sadrži zadaću “postati slavan”. Jedno je od najčešćih slavenskih imena koje se proširilo i među neslavenske narode. Nosilo ga je nekoliko poljskih svetaca i kraljeva od kojih ističemo Stanislava II. Augusta Poniatowskog, posljednjeg kralja nezavisne Poljske iz 18. stoljeća. Ženska inačica imena je Stanislava.
STJEPAN – Ime grčkog porijekla i znači „vijenаc“ ili „kruna“. Sveti Stjepan Prvomučenik bio je prvi kršćanski mučenik čiji se spomendan slavi 26. prosinca. U prenesenom značenju ime znači “onaj koji je okrunjen” zbog čega je bilo vrlo popularno kod srednjovjekovnih europskih kraljeva. Izvorni hrvatski oblik imena Stjepan je ime Stipan. Ženski oblik imena je Stjepana. Hrvatski prijevod je Krunoslav.
TEODORIK – Najpoznatiji Teodorik je slavni kralj Istočnih Gota koji igraju ulogu i u hrvatskoj povijesti, Teodorik Veliki (454. – 526.). Vrlo je često ime germanskih kraljeva, a dolazi od spoja riječi “narod” i “vladar”.
TOMISLAV – Hrvatski knez i prvi hrvatski okrunjeni kralj (925. godine). Jedno od najčešćih hrvatskih imena koje je postalo posebno omiljeno nakon proslave tisuću godina Kraljevine Hrvatske 1925.-e godine. Ženski oblik imena je Tomislava. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
TRPIMIR – Knez Primorske Hrvatske od 845. do 846. godine. Utemeljitelj hrvatske vladarske loze Trpimirovića. Trpimir II. bio je pak brat kralja Tomislava koji ga je naslijedio na hrvatskom prijestolju.
TVRTKO – Stjepan Tvrtko I. Kotromanić, rođen 1338. godine, bio je ban Bosne od 1353. do 1377. godine te zatim hrvatsko-bosanski kralj. Često hrvatsko ime.
VILIM – Dovodi se u vezu s njemačkim riječima za „želju, volju i zaštitu“. Vilim I. Osvajač bio je normandijski vojvoda koji je izvršio invaziju na Englesku te 1066. godine u bitci kod Hastingsa pobijedio posljednjeg anglosaksonskog kralja Engleske Harolda II. Godwinsona, a zatim se proglasio engleskim kraljem. Vilim I. i Vilim II. bili su su njemački carevi iz kuće Hohenzollern u 19.-om i 20.-om stoljeću.
VJENCESLAV – Ime nekoliko čeških kneževa i kraljeva, od kojih je najznačajniji sveti Vjenceslav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.).
VLADIMIR – Slavensko i hrvatsko ime koje znači „vladar, onaj koji vlada mirom“. U prenesenom značenju može značiti „slavni vladar, vladar koji dostojanstveno vlada u miru“. Nekada je bilo vrlo često u Hrvatskoj dok se danas vrlo rijetko daje. Vladimir Veliki(962. – 1015.) bio je slavni staroruski i kijevski knez Velike Rusi. Sveti Vladimir Dukljanski bio je znameniti dukljanski knez i svetac s prijelaza 10.-og na 11.-o stoljeće. Ženski oblik imena je Vladimira.
VLADISLAV – Slavensko i hrvatsko ime koje znači “onaj tko posjeduje slavu, tko vlada slavom, slavan”. Knez Primorske Hrvatske od 821. do 835. godine nosio je ime Vladislav, a nosili su ga i brojni poljski kraljevi. Vrlo popularno ime diljem slavenskih zemalja. Ženski oblik imena je Vladislava.
ZDESLAV – Knez Primorske Hrvatske od 878. do 879. godine.
ZVONIMIR – Posljednji hrvatski kralj narodne krvi od 1075. do 1089. godine. Danas vrlo često hrvatsko ime. Ženski oblik imena je Zvonimira. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
Najpopularnija imena hrvatskih vladara, kneževa i kraljeva su Borna, Branimir, Domagoj, Držislav, Hrvoje, Krešimir, Ljudevit, Miroslav, Mislav, Tomislav, Trpimir, Tvrtko, Višeslav, Zdeslav, Zvonimir, a od ženskih Doroteja, Jelena, Katarina, Margarita i Neda te legendarne Buga i Tuga. Hrvatski plemići i vitezovi su često nosili kršćanska imena Andrija, Juraj, Nikola, Petar i Stjepan.
https://www.karlovacki.info/dvanaest-najzvucnijih-i-najmocnijih-europskih-imena-za-djecu/
https://www.karlovacki.info/za-ponosne-male-junake-stara-hrvatska-imena-koja-su-nosili-vladari-plemici-i-vitezovi/
https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/
Sve o izvornim i tradicionalnim hrvatskim imenima za djecu pogledajte OVDJE.
Za ponosne male junake – stara hrvatska imena koja su nosili kraljevi, plemići i vitezovi pogledajte OVDJE.
Dvadeset nepravedno zaboravljenih retro & vintage hrvatskih imena pogledajte OVDJE.
O tajanstvenim imenima proisteklim iz starohrvatske mitologije pročitajte OVDJE.
Deset najelegantnijih classy ženskih imena potražite OVDJE.
Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.
Stara muška imena s predivnim značenjima i slavnim nositeljima koja zaslužuju opet biti popularna pogledajte OVDJE.
Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.
Najljepša ženska kršćanska imena koja nikada ne će zastarjeti pogledajte OVDJE.
Prekrasna, elegantna i snažna ruska imena pogledajte OVDJE.
Najljepša antička, grčka i rimska imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.
Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.
