Ako tražite snažno dječje ime dostojno bogova i povijesnih junaka onda pogledajte ovu listu najljepših hrvatskih mitoloških i povijesnih imena. Starohrvatsko bajoslovlje ili rodnovjerje dio je širih slavenskih vjerskih sustava, ali s vlastitim posebnostima. Ta je baština pak dio šireg indo-europskog kulturnog kruga te time srodna germanskim, keltskim, grčkim i rimskim vjerovanjima. I nakon prihvaćanja kršćanstva po dolasku na Jadran u hrvatskom su narodu sve do današnjih dana kroz mnogobrojne običaje, narodne pjesme i folklor preživjele stare pretkršćanske tradicije.
Rana hrvatska i slavenska povijest bogata je raznim vladarima i junacima koje smo ovdje također uključili. Bilo bi vrijeme da ova naša imena prepuna simbolike i mistike ponovno ožive – s njima ćete biti jedinstveni, a opet u ovim vremenima globalizacije čuvati hrvatsku narodnu tradiciju.
MUŠKA IMENA
BORNA – Knez Primorske Hrvatske od 810. do 821. godine. Izvedeno od „boriti se“. Danas vrlo često hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“. Zanimljivo je da su imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima zabilježena samo u hrvatskom jeziku te ih nose jedino i isključivo samo Hrvati.
BUDIMIR – Prema Ljetopisu popa Dukljanina legendarni vladar Hrvata.
DAVOR – Starohrvatski bog rata. Rodoljubne borbene pjesme davorije iz 19.-og stoljeća su dobile ime po njemu. Davor (Rugovit) je mitologijsko biće iz hrvatske/slavenske mitologije i označava boga rata. Ovo božanstvo navodno je imalo sedam glava i sedam mačeva za pojasom te osmi mač u rukama. Poljaci ovog slavenskog boga zovu Rugewit ili Rujewit, jer je bio zaštitnik otoka Rügena u Baltičkom moru, Rugovit zapravo znači gospodar Rügena.
DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i „goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo. Domagoj je bio knez Primorske Hrvatske od 864. do 876. godine poznat po svojoj hrabrosti i srčanosti. I danas vrlo često hrvatsko ime.
Zanimljivo je da su imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima zabilježena samo u hrvatskom jeziku te ih nose jedino i isključivo samo Hrvati.
DUBRAVKO – Prema jednom predaji Dubravko je bio prvi muškarac na svijetu koji je nastao tako da je bog Svarog udahnuo život hrastu. Prva žena je pak nastala iz stabla lipe. Stara hrvatska riječ za hrast je dub, od čega dolazi i ime grada Dubrovnika te brojnih Dubrava, a hrast i lipa dva su najsvetija starohrvatska drveta.
HRVOJE (HRVATIN) – Imena nastala od narodnog imena Hrvat. Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.) bio je veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski. Zanimljivo je da su imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima zabilježena samo u hrvatskom jeziku te ih nose jedino i isključivo samo Hrvati.
Hrvatin Stjepanić, hrvatski velikaš i knez iz 13. stoljeća rodonačelnik je moćnog hrvatskog plemenitog roda Hrvatinića kojem je i Hrvoje Vukčić pripadao.
JAGOR – Ime naslovnog junaka, dječaka iz jedne od bajki iz zbirke Priče iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. Danas vrlo omiljeno hrvatsko ime.
JAROSLAV – Staro i vrlo često slavensko ime nastalo spojem riječi “jar” (sunčan) i “slava” te znači “u slavu proljeću, ljepota proljeća”. Jaroslav se dovodi u vezu s imenom slavenskog boga proljeća i vegetacije Jarila, mladića izuzetne ljepote koji nosi krunu napravljenu od poljskog cvijeća i svežanj klasja u rukama, a Jarilo se pak poistovjećuje sa svetim Jurjem. I Juraj i Jarilo predstavljaju simboliku plodnosti, zelenila i bujanja vegetacije u proljeće. Jaroslav I. Mudri, sin Vladimira I. Velikog bio je veliki knez Kijevske Rusi u 11. stoljeću za vrijeme kojeg je Kijevska Rus dosegla vrhunac moći te je donijet i prvi ruski zakonik Rus’ka pravda.
KAZIMIR – Staro slavensko ime poljskog podrijetla koje se proširilo i u hrvatske zemlje. Nosilo ga je nekoliko slavnih poljskih kraljeva poput Kazimira III. Velikog i svetog Kazimira, zaštitnika Poljske i Litve. I danas je vrlo često među Poljacima.
KREŠIMIR – Ime nekoliko hrvatskih kraljeva od kojih je zasigurno najpoznatiji Petar Krešimir IV. Veliki koji je vladao od 1058. do 1074. godine. Izvedeno je od „krijesiti“ u značenju „iskriti“, ali i „buditi“ i nastavka -mir. Po tomu bi Krešimir značilo „Onaj koji svijetli u miru“ ili jednostavno „Prosvjetitelj“. Krešimir, Tomislav i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
LOBEL – Jedan od petorice legendarnih braće koji su zajedno s dvije sestre Hrvate početkom 7.-og stoljeća doveli na Jadran “iza visokih gora Karpata”.
MOJMIR – Mojmir I. je bio prvi vladar Velikomoravske kneževine, snažne zapadnoslavenske države iz 9.-og stoljeća.
PERUN – Starohrvatski bog groma i munje, bog gromovnik. Vozi se u kočiji koju vuku jarci, a naoružan je moćnom sjekirom ili maljem, ali i mitskim zlatnim jabukama. Njegovo sveto drvo je hrast, a životinja orao. Jedno od najobožavanijih starohrvatskih božanstava. Spomen na njega se očuvao diljem hrvatskih zemalja u brojnim mjestopisima, običajima i vjerovanjima.
PORIN – Rani polulegendarni hrvatski knez koji se često poistovjećuje s knezom Bornom. Porin je, po jednoj drugoj legendi, bio jedan od vojskovođa kneza Ljudevita Posavskog koji je prvi u povijesti pobijedio cara Karla Velikog.
RADOSLAV – Rani hrvatski knez koji se spominje u brojnim predajama vezanim uz dolazak Hrvata na Jadran. Ime nastalo od riječi “radost” i “slava”, tj. “onaj koji se raduje slavi, željan slave”.
SAMO – Drevni vladar Slavena iz 7. stoljeća, vladao je područjima srednje Europe. Vrlo često ime kod Slovenaca.
SLAVEN – Ime koje jednostavno znači “Slaven”, pripadnik slavenske obitelji naroda kojoj pripadaju i Hrvati, Poljaci, Ukrajinci, Rusi, Česi, Slovaci te ostali.
STRIBOR – Starohrvatsko božanstvo vjetra.
SVANIMIR – Starodrevno božanstvo koje se spominje u nekim predajama, a povezano je sa svjetlošću, osvitom zore i svanućem.
SVARUN – Drugo ime starohrvatskog boga vatre i neba Svaroga. Zanimljiva je priča o tzv. Svarog trenutku. To je trenutak u kojem je sve jasno bez riječi, npr. trenutak kad se dva borca na bojištu gledaju oči u oči.
TOMISLAV – Knez Primorske Hrvatske, a 925. godine je na Duvanjskom polju u današnjoj Bosni i Hercegovini okrunjen za prvog hrvatskog kralja. Ujedinio je Primorsku i Posavsku Hrvatsku u jednu Kraljevinu Hrvatsku, pobijedio Mađare i Bugare te proširio hrvatske granice daleko na sjever i istok. Tomislav, Krešimir i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
TRPIMIR – Knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine te utemeljitelj hrvatske vladarske dinastije Trpimirovića. Trpimir II. bio je pak brat kralja Tomislava koji ga je naslijedio na hrvatskom prijestolju.
TVRTKO – Stjepan Tvrtko I. Kotromanić, rođen 1338. godine, bio je ban Bosne od 1353. do 1377. godine te zatim hrvatsko-bosanski kralj.
VELEBIT – Osobno hrvatsko muško ime nastalo od imena mitske hrvatske planine Velebit – doma Vile Velebita o kojoj više možete saznati OVDJE.
VID – Izvedeno iz latinskog jezika i znači “život”. Sveti Vid čiji se spomendan slavi 15. lipnja ranokršćanski je svetac i mučenik. Njegov kult je osobito raširen u hrvatskim i slavenskim zemljama zbog toga što je povezivan sa starohrvatskim bogom proricanja i ratne pobjede Svetovitom (Svantevidom, Svevidom). Kršćanski Vid je zaštitnik gradova Ozlja, Rijeke, Praga, očiju i vida. Predaja kaže da bog Svetovit svake noći zajedno sa svojih 300 konjanika pod sjajnim stijegovima udara na dušmane. O Svetovitu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovačkih putovanja, bogatstvo žetve. U isto vrijeme on je kao simbol rata držao jedan luk ili mač te rog za piće.
VIŠESLAV – Knez Primorske Hrvatske oko 800. godine. Višeslavova krstionica njegova je najznačajnija ostavština.
VJENCESLAV – Ime nekoliko čeških kneževa i kraljeva, od kojih je najznačajniji sveti Vjenceslav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.).
VLADIMIR – Slavensko i hrvatsko ime koje znači „vladar, onaj koji vlada mirom“. U prenesenom značenju može značiti „slavni vladar, vladar koji dostojanstveno vlada u miru“. Ruski/ukrajinski veliki knez Vladimir Svjatoslavić Veliki. Sveti Vladimir Dukljanski bio je znameniti dukljanski knez i svetac s prijelaza 10.-og na 11.-o stoljeće. Ženski oblik imena je Vladimira.
VLADISLAV – Slavensko i hrvatsko ime koje znači “onaj tko posjeduje slavu, tko vlada slavom, slavan”. Knez Primorske Hrvatske od 821. do 835. godine nosio je ime Vladislav, a nosili su ga i brojni poljski kraljevi. Vrlo popularno ime diljem slavenskih zemalja.
ZRIN – Izvorno hrvatsko ime koje dolazi od stare hrvatske riječi “zriti” što znači “gledati, promatrati”. Može se prevesti kao “onaj tko ima oštar pogled, onaj tko ima dobar vid”. Zrin je ime stare utvrde knezova Zrinskih na južnim obroncima Zrinske gore. Zrinska gora i knezovi Zrinski su upravo po Zrinu dobili ime, a Zrin pak po svom položaju odakle se pruža dobar pogled. Godine 1943. tu utvrdu mitskog značenja za hrvatski nacionalni identitet razorili su partizani, a preživjelim Zrinjanima zabranili povratak vlastitim domovima kroz naredna desetljeća. Zrin je jedno od središnjih mjesta hrvatske povijesti pa je stoga i osobno ime Zrin prepuno simbolike i povijesnog značenja.
ZVONIMIR – Dmitar Zvonimir, hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske, vladao je od 1075. do 1089. godine te je jedan od najuspješnijih hrvatskih vladara. Zvonimirova kruna je naziv za hrvatsku kraljevsku krunu, a Zemlje Zvonimirove krune naziv za povijesne hrvatske zemlje. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
ŽENSKA IMENA
BOJANA – Starohrvatska božica pobjede u nekim predajama.
BUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran početkom 7.-og stoljeća. Druga sestra je bila Tuga, a obje se opisuju kao djevojke duge plave kose te izuzetne ljepote.
DANICA – U starohrvatskoj mitologiji Danica je Sunčeva mlađa sestra ili kćerka. Ona je svijetla božica sutona i zaštitnica ljudskoga sna. Poznati je lik iz narodnog pjesništva.
DINARA – Hrvatsko osobno žensko ime nastalo u čast najviše hrvatske planine Dinare. Smatra se da samo ime Dinara ima ilirsko podrijetlo.
DIVA – Dolazi od riječi djeva (djevojka) ili je skraćeno od starog hrvatskog imena Divna. Može dolaziti i iz latinskog jezika u kojem znači “žensko božanstvo, božica “.
Diva Grabovčeva je slavna hrvatska mučenica i narodna junakinja iz 17. stoljeća s područja Rame u današnjoj Bosni i Hercegovini.
DRAVA – Žensko osobno ime nastalo od imena hrvatske rijeke Drave.
JELENA – Ako tražite žensko ime najdostojnije kraljica i boginja, onda je to zasigurno Jelena. Nosile su ga brojne poznate Hrvatice, poput u narodu omiljene hrvatske kraljice Jelene Slavne iz 10. stoljeća, supruge kralja Mihovila Krešimira II.. Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Zvonimira. Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“. Jelena Nelipčić bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kasnije hrvatsko-bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje. Samo ime dolazi ili iz slavenskog/hrvatskog korijena ili iz grčkog imena Helena koje je pak nosila Helena (Jelena) Trojanska, najljepša žena na svijetu u grčkoj mitologiji, a znači “sjajna, blistava”.
KORANA – Hrvatsko osobno žensko ime nastalo u čast hrvatske rijeke Korane.
KOSJENKA – Vila iz bajki Ivane Brlić Mažuranić.
LADA – Starohrvatska božica ljeta, ljubavi, sklada i ljepote. Jedna od najštovanijih slavenskih i hrvatskih boginja čiji se spomen i do danas očuvao u narodnim pjesmama i običajima. Djevojke joj se mole za ljepotu, a momci obraćaju u vremenima ljubavne patnje. Njena koža je bjelja od snijega, a kosa joj je zlatna i ukrašena vijencem od crvenih ruža.
LELA – Starohrvatska božica šuma koja se brine o šumskim stvorenjima. Poneki puta se javlja u liku divlje šumske djevojke. Često se poistovjećuje s boginjom Ladom te dovodi u vezu s imenom Jelena.
LIKA – Žensko osobno ime nastalo od imena hrvatske pokrajine Like.
LJUDMILA – Ljudmila Češka (Pšov, oko 860. – Tetín, 15. rujna 921.) bila je češka kneginja i svetica, a Ljudmila je i kći Vladimira I., kneza Kijevske Rusi o kojoj Aleksandar Sergejevič Puškin pjeva u poemi Ruslan i Ljudmila.
MILA – Staro hrvatsko narodno ime koje znači “mila i draga”. Nosila ga je Mila Gojsalić, hrvatska junakinja i mučenica iz 16. stoljeća.
MORANA – Starohrvatska božica plodnosti, zaštitnica žena, ali i smrti, snijega, zime i leda. Zamišljana je kao žena čudesne ljepote.
SLAVA – Starohrvatska božica časti, junaštva, slave i pobjede.
TIHANA – Spominje se u drevnim predajama Bijelih Hrvata kao božica sreće. Ime joj se izvodi iz pridjeva “tiha”.
TUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran početkom 7.-og stoljeća. Spominje se kako je po dolasku na Jadran vladala Poljicama podno Mosora gdje je sagradila svoje dvore znane kao Tugini dvori. Prema predaji od nje potječe staro hrvatsko pleme Tugomirića. Druga sestra iznimne ljepote je bila Buga koja je vladala prostorima uokolo Buškog blata u današnjoj Bosni i Hercegovini, a Buško blato i današnje jezero su po njoj dobili ime.
UNA – Ime hrvatske rijeke Une preuzeto kao osobno ime. Na
latinskom znači jedina.
VANDA – Legendarna kraljica Poljske.
VESNA – Starohrvatska božica proljeća. Zamišljana je kao djevojka čudesne ljepote s cvijetom u kosi koja svijetu donosi živost i radost, u lijevoj ruci drži buket cvijeća, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica. Njena kultna mjesta su uvijek bila pored vode budući da je voda izvor života.
VIDA – Starohrvatska božica bračne sloge. Ime joj se izvodi iz imena svetog Vida koji se pak povezuje sa starohrvatskim bogom Svantevidom.
VILA – Vile su tajanstvena ženska bića natprirodne ljepote, najčešće duge plave kose i plavih očiju te čudesnih sposobnosti. S vremenom je od njih nastalo i osobno ime Vila. Više o vilama pročitajte OVDJE.
VILINA – Sestra legendarnih hrvatskih utemeljitelja Češke, Poljske i Rutenije – Čeha, Leha i Meha.
VLADISLAVA – Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i Vjekoslava (oko 1303. – iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog. Zapamćena po junačkoj obrani suprugovih posjeda nakon njegove smrti.
VLASTA – Božica čuvarica vatre i domaćeg ognjišta. Vlasta je i legendarna vladarica te ratnica iz češke povijesti.
ZORA (ZORANA, ZORJA, ZARJA) – Starohrvatska božica praskozorja i povečerja. Svako jutro ona otvara dveri neba za izlazak Sunca.
ZRINA – Pogledati pod Zrin.
ŽIVA (ŽIVANA) – Starohrvatska božica plodnosti i života. Njena kosa je zlatna, boje žitnog klasja, u jednoj ruci ima jabuku, a u drugoj jagode.
Prema narodnoj predaji Hrvate je iza “visokih gora Karpata” na jadransku obalu (područje drevne Ilirije) početkom sedmog stoljeća dovelo petero braće (Hrvat, Klukas, Lobel, Muhlo i Kosjenc) te dvije sestre (Tuga i Buga). Nažalost, jedino je žensko ime Buga danas koliko toliko zaživjelo iako i ostala to zaslužuju.
Zanimljiva je i priča o imenu Vuk i izvedenicama iz tog imena (Vukan, Vukac, Vukomir, Vukoslav …). Naime, to je ime nekada bilo široko rasprostranjeno kod svih slavenskih naroda, pa tako i kod Hrvata, a davalo se djetetu koje se rodilo bolesno ili vrlo slabo. Smatralo se da će takvo snažno ime otjerati od djeteta sve bolesti i zle sile. Ime Vuk je npr. nosio slavni hrvatski general Vuk Krsto Frankopan kao i nekoliko drugih Frankopana kod kojih je Vuk bilo često ime, a ime Vukac otac hrvatskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
U pretkršćansko doba, stari Hrvati i Slaveni bi prvo dobivali privremeno ime koje bi nosili do sedme godine, a zatim bi dobili trajno ime nakon obreda prvog šišanja. Taj obred prvog šišanja se i na karlovačkom području zadržao sve do nedavnih vremena, a osoba koja bi dijete prvi puta ošišala nazivala bi se nastrižni kum.
https://www.karlovacki.info/prica-o-vili-velebita-zastitnici-hrvatskih-gora/
https://www.karlovacki.info/za-ponosne-male-junake-stara-hrvatska-imena-koja-su-nosili-vladari-plemici-i-vitezovi/
https://www.karlovacki.info/retro-najljepsa-domaca-tradicionalna-narodna-hrvatska-slavenska-imena-za-vase-malisane-djecu-curice-djecake-zenska-muska/
https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/
https://www.karlovacki.info/za-vase-curice-deset-carobnih-imena-mocnih-boginja/
Više o brojnim prelijepim hrvatskim imenima pročitajte OVDJE.
Za ponosne male junake – stara hrvatska imena koja su nosili kraljevi, plemići i vitezovi pogledajte OVDJE.
Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.
Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.
Najljepša ženska kršćanska imena koja nikada ne će zastarjeti pogledajte OVDJE.
Deset najelegantnijih classy ženskih imena potražite OVDJE.
Dvadeset nepravedno zaboravljenih retro & vintage hrvatskih imena pogledajte OVDJE.
Četrnaest najzvučnijih i najmoćnijih imena za djecu pogledajte OVDJE.
Stara muška imena s predivnim značenjima i slavnim nositeljima koja zaslužuju opet biti popularna pogledajte OVDJE.
Prekrasna, elegantna i snažna ruska imena pogledajte OVDJE.
Najljepša antička, grčka i rimska imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.
Europska i hrvatska kraljevska imena za Vaše male prinčeve i princeze pogledajte OVDJE.
Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.
