Nekada je najvažnija stvar prilikom odabira imena bila ta da ime u jeziku iz kojeg potječe ima lijepo, snažno i moćno značenje ili da ukazuje na osobinu koju bi roditelji htjeli da njihovo dijete nosi, a to su najčešće bile časne i plemenite vrline poput slobodoljubivosti, odvažnosti, hrabrosti, borbenosti, snage, mudrosti, inteligencije ili odanosti.
Također, djeca su nazivana po slavnim imenjacima – nacionalnim junacima, svetcima, kraljevima, učenjacima, božanskim i mitološkim bićima. Smatralo se da time dobivaju njihovu zaštitu i poticaj u stjecanju vlastite slave. Stari je hrvatski i europski običaj bio djeci davati imena predaka, a upravo dužnost krsnih kumova bi bila svom kumčetu dati ime. Prvorođeni sin bi dobio ime po djedu, očevom ocu, sljedeći sin po majčinom ocu, a ostali po stričevima, ujacima i kumovima. Ista stvar bi bila sa ženskom djecom, prvorođena kći bi dobila ime po očevoj majci, sljedeća po baki s mamine strane, a ostale kćeri po kumama i najbližim rođakinjama. Na taj način se određeni skup imena kroz naraštaje čuvao u svakoj obitelji kao obiteljska baština. Danas su nažalost takvi običaji gotovo potpuno izumrli, a globalizam i izumiranje tradicija nesmiljeno uzimaju svoj danak i u davanju imena djeci. Obiteljske vrijednosti, obiteljska čast, plemenito podrijetlo i rodoslovlje igrali su izuzetno bitnu ulogu u životu svakog pojedinca – upravo iz tog su razloga djeci davana imena zaslužnih, uzornih i uglednih predaka te rođaka.
Stoga Vam donosimo nekoliko muških imena s uistinu snažnim i jedinstvenim značenjem te slavnim imenjacima. Uz to, ta imena imaju prizvuk tradicije, ali su danas i vrlo rijetka pa su stoga savršena za one roditelje koji žele jedinstvena i pomalo neobična, a opet tradicionalna svevremenska imena za svoje sinove.
Nomen est omen – Ime je znamen!
ALEKSANDAR – Grčko ime popularno diljem Europe, a znači „branitelj, zaštitnik ljudi“. Jedno je od najčešćih imena europske civilizacije koje u sebi objedinjuje moć i snagu svoga značenja te junaštvo i smionost svojih slavnih nositelja. Nosili su ga brojni kraljevi, plemići, vitezovi, kao i katolički pape. Najpoznatiji Aleksandar je antički osvajač Aleksandar Veliki Makedonski koji je do 32. godine života pokorio gotovo cijeli poznati svijet te zauvijek promijenio tijek povijesti. Nikada nije izgubio bitku iako je često puta bio nadjačan u ljudstvu. Njegovo vojno umijeće bilo je nenadmašno, a po karakteru je bio neustrašiv, žestok, impulzivan i energičan, uvijek u prvim redovima u boju, nestrpljiv te prepun ambicije i želje za osvajanjem cijeloga svijeta. Imao je veliku žeđ za znanjem i poštovanje prema umjetnosti te je volio čitati i raspravljati o raznim temama. Krasila ga je iznimna inteligencija u paru s borbenom odvažnošću, a po svemu je još od najranijih dana bio predodređen za velika djela. I fizički je bio poseban, izrazite plave kose i očiju različitih boja, jedno je oko imao plavo, a drugo smeđe. Aleksandar Horvat (Sutinske Toplice, 6. prosinca 1875. − Zagreb, 8. svibnja 1928.) bio je znameniti hrvatski pravnik i pravaški političar. Zbog svog značenja u hrvatskom se jeziku poneki puta prevodi i kao Branimir.
Ženski oblik imena je Aleksandra, a česta moderna inačica je Sandra.
ALBERT – Dolazi od njemačkih riječi adal u značenju “plemenit” i beraht, slavan u značenju “svijetao”. Skraćeni je oblik imena Adalbert. Vrlo je često ime kod njemačkog plemstva. Albert Nugent bio je jedan od sinova pohrvaćenog irskog plemića, gospodara Bosiljeva, Lavala Nugenta von Westmeatha, vatreni hrvatski rodoljub i domoljub iz 19.-og stoljeća.
ALFRED – Staro anglo-saksonsko ime nastalo spajanjem riječi aelf, elf što znači “vilenjak” i riječi raed što znači “savjet”. Alfred Veliki bio je slavni engleski kralj iz 9.-og stoljeća, Alfred, Lord Tennyson znameniti britanski viktorijanski pjesnik, Alfred Nobel švedski inženjer, kemičar, izumitelj i poslovni čovjek, utemeljitelj Nobelove nagrade, a Alfred Hitchcock poznati filmski redatelj. Alfred Nugent bio je mlađi sin pohrvaćenog irskog plemića, gospodara Bosiljeva, Lavala Nugenta von Westmeatha, vatreni hrvatski rodoljub i domoljub te hrvatski saborski zastupnik iz 19.-og stoljeća. Vrlo popularno ime kod engleskog plemstva.
ANDRIJA – Dolazi od grčkog “Andreas”, izvorno iz “andreios” što znači “hrabar, muževan”. Sveti Andrija bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup Carigrada (Konstantinopola) čiji se spomendan slavi 30. studenog.
ANTUN (ANTON) – Ime latinskog podrijetla. Dva su sveca koja nose ime Antun posebno slavljena u hrvatskom narodu. Sveti Antun Pustinjak bio je ranokršćanski otac isposništva, a spomendan mu je 17. siječnja dok je sveti Antun Padovanski omiljeni srednjovjekovni franjevac, a njegov spomendan je 13. lipnja.
ARTUR – Ime keltskog podrijetla, a najvjerojatnije znači “medvjed”. Prema jednoj teoriji ime Artur je latinskog podrijetla, a njegov najpoznatiji nositelj je zasigurno kralj Artur, legendarni srednjovjekovni britanski vladar. Artur Nugent bio je stariji sin pohrvaćenog irskog plemića, gospodara Bosiljeva, Lavala Nugenta von Westmeatha, vatreni hrvatski rodoljub i domoljub iz 19.-og stoljeća. Sir Artur Conan Doyle bio je znameniti britanski pisac, autor brojnih kriminalističkih i pustolovnih djela poput Sherlocka Holmesa i Izgubljenog svijeta. Sir Artur C. Clarke bio je također britanski književnik, autor brojnih znanstveno-fantastičnih djela od kojih se ističe roman 2001 : Odiseja u svemiru. Artur Schopenhauer bio je znameniti njemački filozof.
AUGUST (AUGUSTIN) – Rimsko ime u značenju „uzvišeni“, naslov rimskih careva. Prvom rimskom caru koji je utemeljio Rimsko Carstvo Senat je dodijelio titulu August što mu je postalo ime pod kojim je zapamćen u povijesti. Preko četrdeset godina je vladao kao jedini i nikome odgovorni gospodar golemog carstva čijoj je imperijalnoj veličini udario čvrste temelje. U mnogočemu August je otac današnje europske civilizacije. August Šenoa bio je jedan od najvećih hrvatskih pisaca iz 19.-og stoljeća, autor Zlatarovog zlata, Seljačke bune, Čuvaj se senjske ruke i drugih znamenitih djela. Sveti Augustin ili Aurelije Augustin (354. – 430.) bio je pisac, glazbeni teoretičar te jedan od najvećih kršćanskih naučitelja. Spomendan mu je 28. kolovoza.
BENEDIKT – Dolazi od latinskog „Benedictus“ što znači „blagoslovljen“. Nosili su ga mnogi kršćanski svetci od čega je najpoznatiji sveti Benedikt iz Nursije (480. – 543.), osnivač benediktinskog reda koji se smatra i duhovnim ocem europske civilizacije te je proglašen i zaštitnikom Europe. Spomendan mu je 11. srpnja.
BORNA – Knez Primorske Hrvatske od 810. do 821. godine. Izvedeno od „boriti se“. Danas vrlo često i moderno hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“.
Imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima nalazimo samo u hrvatskom jeziku te ih nose isključivo Hrvati.
BRANIMIR – Staro narodno hrvatsko ime, a značenje mu je jasno – „onaj koji brani mir, branitelj i uzdržavatelj mira“.
Nosio ga je slavni hrvatski knez Branimir iz 9. stoljeća kao i niz poznatih Hrvata. Smatra se i hrvatskim prijevodom grčkog imena Aleksandar koje znači „branitelj ljudi, onaj koji brani ljude“, a najpoznatiji Aleksandar je zasigurno slavni antički osvajač Aleksandar Veliki.
DAMIR – Dolazi od riječi “dati i “mir” što bi značilo “davatelj, donositelj mira”, a kod Hrvata je postalo popularno zbog hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke koja ga je izmislila za svoje likove.
DAMJAN – Dolazi od grčkog “Damianos” što pak dolazi od riječi za „pobijediti, ukrotiti, pokoriti“, dakle znači „krotitelj, pobjednik“. Nekoliko kršćanskih svetaca je nosilo to ime, a najpoznatiji je liječnik sveti Damjan iz 3. stoljeća čiji se spomendan slavi 26. rujna.
DARIJE – Ime Darije je nastalo od latinskog oblika imena “Darius”, koje dolazi od grčkog “Dariós”, a svemu je početak staroperzijsko ime Darayavahuš koje se sastoji od riječi „daraja“ u značenju „posjedovanje, držanje“ i riječi „vahu“ što znači „bogatstvo, blago“, pa bi mu značenje bilo „dobrostojeći, bogataš“. Najpoznatiji je perzijski kralj (šah) Darije Veliki iz loze Ahemenida.
DAVOR – Starohrvatski bog rata, rodoljubne borbene pjesme davorije iz 19.-og stoljeća su dobile ime po njemu. Jedno od najčešćih izvornih hrvatskih imena koje danas pada u zaborav, često i u obliku Davorin. Davor Gobac poznati je hrvatski rock pjevač.
DIOMED – Grčko ime koje znači “božanski lukav”. Diomed je bio proslavljeni grčki junak Trojanskog rata, kralj Arga, jedan od najdražih junaka boginje Atene. Po predaji pokopan je na otoku u Jadranskom moru gdje je njegov kult bio veoma raširen. Hrvatski otok Palagruža u Splitsko-dalmatinskoj županiji nazivan je Diomedovim otokom.
DMITAR (DEMETRIJE) – Dolazi od grčkog „Demetrios“ što znači „zemljin rod“. Nosio ga je poznati ranokršćanski svetac i mučenik Demetrije Srijemski (omiljeni srednjovjekovni zaštitnik vitezova, vojnika i križara) kao i slavni hrvatski kralj Dmitar Zvonimir.
DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i „goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo. Domagoj je bio knez Primorske Hrvatske od 864. do 876. godine poznat po svojoj hrabrosti i srčanosti. Zbog svog najslavnijeg nositelja ime Domagoj je postalo sinonim za junaštvo. Imena Borna, Domagoj i Hrvoje nalazimo samo u hrvatskom jeziku te ih nose isključivo Hrvati.
DOMINIK – Dolazi od latinske riječi “dominus” što znači “gospodin, gospodar”. Sveti Dominik (1170. – 1221.) poznati je katolički svetac i utemeljitelj dominikanskog reda, a njegov spomendan se slavi 8. kolovoza. Ime mu u prenesenom značenju znači i “od Boga” stoga se povezuje sa štovanjem nedjelje kao Dana Gospodnjeg pa se prevodi i kao hrvatsko ime Nedjeljko.
DONAT – Dolazi iz latinskog jezika i znači “darovan”. Sveti Donat (2. pol. 8. stoljeća – Zadar, oko 811.) bio je zadarski biskup i diplomat te se slavi kao zaštitnik grada Zadra. Spomendan mu je 25. veljače.
DOROTEJ – Muški oblik ženskog imena Doroteja koje dolazi iz grčkog jezika i znači “dar Božji”. Drugi oblik imena je Teodor, a hrvatska inačica je Božidar.
DUJAM – Dolazi od latinske riječi „dominus“ što znači „gospodar, gospodin“. Sveti Dujam koji se slavi 7. svibnja zaštitnik je grada Splita te jedan od najomiljenijih hrvatskih svetaca. Nosio ga je i krčki knez Dujam iz 12. stoljeća, rodonačelnik slavne hrvatske plemićke loze Frankopana.
EUGEN – Dolazi od grčke riječi „eugenés“ što znači „plemenita roda, plemenit“. Nosili su ga slavni hrvatski borac za slobodu, pravaš i revolucionar Eugen Kvaternik te književnik izrazito rodoljubnog svjetonazora Eugen Kumičić. U ruskom obliku nosi ga i naslovni lik romana poznatog ruskog književnika Aleksandra Puškina. Eugen Savojski (1663. – 1736.) je pak znameniti austrijski vojskovođa i državnik, najveći vojskovođa svoga vremena.
FERDINAND – Staro njemačko ime nastalo od riječi frithu što znači 
“zaštita” i nanth što znači “hrabar”, “hrabri zaštitnik”. Ferdinand Aragonski bio je kralj i suprug kraljice Izabele Kastilijske. Njihovim vjenčanjem nastala je ujedinjena Španjolska. Franjo Ferdinand bio je nadvojvoda iz kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine. Ferdinand Budicki bio je pak pionir hrvatskog automobilističkog, motociklističkog i biciklističkog športa.
GRGUR – Ime grčkoga podrijetla te znači “budan, oprezan”. Sveti Grgur Čudotvorac (213. – 270.) rodom iz Ponta na Crnom moru bio je ranokršćanski biskup, proglašen jednim od zaštitnika Bosne i hrvatsko-bosanske vladarske loze Kotromanića. Spomendan mu se slavi 17. studenog. Grgur I. Veliki čiji se spomendan slavi 3. rujna bio je papa Katoličke crkve od 590. do 604., a ujedno i svetac te crkveni naučitelj. Ime Grgur nosili su brojni pape, svetci i svećenici pa tako i naš Grgur Ninski, kancelar hrvatskog kraljevskog dvora iz 10.-og stoljeća, biskup Nina i borac za bogoslužje na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu glagoljici.
HRVOJE – Staro hrvatsko ime, dolazi od narodnog imena Hrvat. Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), bio je veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski. Imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima nalazimo samo u hrvatskom jeziku te ih nose isključivo Hrvati.
HUBERT – Njemačko ime koje dolazi od spoja staronjemačkih riječi hudu (misao) + beraht (glasovit) te znači “slavan mislilac”. Sveti Hubert (Toulouse, oko 656.-658. – Tervuren, 30. svibnja 727.), katolički je svetac plemićkog roda, biskup Liègea te najpoznatiji kao zaštitnik lovaca. Spomendan mu je 3. studenog.
ISTOK – Dolazi od naziva strane svijeta na kojoj izlazi Sunce. Vrlo često slavensko ime u srednjem vijeku koje danas doživljava preporod.
JADRAN – Izvorno hrvatsko ime koje se daje u čast sinjeg Jadranskog mora koje je neraskidivo vezano uz samu bit hrvatskog nacionalnog identiteta.
JAGOR – Ime naslovnog junaka, dječaka iz jedne od bajki iz zbirke Priče iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. Danas vrlo omiljeno hrvatsko ime.
JAROSLAV – Staro i vrlo često slavensko ime nastalo spojem riječi “jar” (sunčan) i “slava” te znači “u slavu proljeću, ljepota proljeća”. Jaroslav se dovodi u vezu s imenom slavenskog boga proljeća i vegetacije Jarila, mladića izuzetne ljepote koji nosi krunu napravljenu od poljskog cvijeća i svežanj klasja u rukama, a Jarilo se pak poistovjećuje sa svetim Jurjem. I Juraj i Jarilo predstavljaju simboliku plodnosti, zelenila i bujanja vegetacije u proljeće. Jaroslav I. Mudri, sin Vladimira I. Velikog bio je veliki knez Kijevske Rusi u 11. stoljeću za vrijeme kojeg je Kijevska Rus dosegla vrhunac moći te je donijet i prvi ruski zakonik Rus’ka pravda.
JERONIM (ili JEROLIM) – Dolazi od grčkog „Hieronymos“ koje znači „čovjek sa svetim imenom“. Izvedeno je od grčkih riječi “hieros” (svet, posvećen) i “onoma” (ime). Sveti Jeronim (347. – 420.) jedan je od najvećih kršćanskih učitelja, filozofa i svetaca, autor prijevoda Biblije na latinski jezik, a podrijetlom je bio s hrvatskih područja. Njegov spomendan je 30. rujna, a po njemu se zove i Hrvatski papinski zavod u Rimu.
KARLO – Staro njemačko ime izvedeno od riječi karal što znači „čovjek“, „suprug“. Ima i značenje „slobodan čovjek“. Najpoznatiji je franački kralj Karlo Veliki, nazivan i „Otac Europe“. Nadimak Veliki dobio je zbog svoje moći i utjecaja, ali i visokog stasa, bio je gorostas među tadašnjim Europljanima. Karlo V. bio je znameniti car Svetog Rimskog Carstva, najmoćniji vladar prve polovice 16. stoljeća nad čijim carstvom “Sunce nije nikada zalazilo”. Naš je Karlovac pak dobio ime po nadvojvodi Karlu Habsburškom dok je blaženik Katoličke Crkve kralj i car Karlo I. Austrijski bio posljednji hrvatski kralj i otac Ota von Habsburga. Često se prevodi kao hrvatsko ime Dragutin, što nije jezično točno. Ženski oblik imena je Karla.
KRISTOFOR – Ime grčkoga podrijetla te znači “onaj koji nosi Krista u srcu”. Sveti Kristofor čiji se spomendan slavi 25. srpnja bio je ranokršćanski svetac i mučenik iz 3. stoljeća poznat po svojoj izuzetnoj tjelesnoj snazi. Vjerojatno najpoznatiji Kristofor je Kristofor Kolumbo, moreplovac, istraživač i pustolov koji je 1492. godine otkrio Novi svijet.
KRSTO (ili KRIŽAN) – Staro hrvatsko ime koje dolazi od drevne hrvatske riječi za križ – krst („Za krst časni i slobodu zlatnu!) te u prenesenom značenju može značiti „kršćanin“. Nosili su ga brojni hrvatski velikani poput kneza Nosili su ga brojni hrvatski velikani poput kneza Frana Krste Frankopana, generala Vuka II. Krste Frankopana Tržačkog, bana Krste I. Frankopana Brinjskog, vojnih zapovjednika Krste Delišimunovića i Franje Krste Delišimunovića, Krste II. Oršića, pomorskog kapetana Krste Zmajevića, slikara Krste Hegedušića i redatelja Krste Papića. Uz imena Vid i Vuk bilo je vrlo često u hrvatskoj plemenitoj obitelji Frankopan.
KRŠEVAN (ili KREŠEVAN) – Dolazi od grčkog „Krizogon“ (chrysós (zlato) + gonos (podrijetlo)) te znači „zlatno podrijetlo“.
Sveti Krševan čiji se spomendan slavi 24. studenog je kršćanski svetac i mučenik iz 4. stoljeća te zaštitnik grada Zadra.
KREŠIMIR – Ime nekoliko hrvatskih kraljeva od kojih je zasigurno najpoznatiji slavni Petar Krešimir IV. Veliki koji je vladao od 1058. do 1074. godine. Izvedeno je od „krijesiti“ u značenju „iskriti“, ali i „buditi“ i nastavka -mir. Po tomu bi Krešimir značilo „Onaj koji svijetli u miru“ ili jednostavno „Prosvjetitelj“. Krešimir, Tomislav i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
KRUNOSLAV – Izvorno hrvatsko ime sastavljeno od riječi “kruna” i “slava” te znači “okrunjen, ovjenčan slavom” zbog čega se navodi kao hrvatski prijevod grčkog imena Stjepan koje ima isto značenje. Ženski oblik je Krunoslava.
LAV – Podrijetlo je jasno, plemenita životinja lav je simbol hrabrosti, ponosa, muževnosti i snage. Iako se nekada češće davalo i u Hrvatskoj, a danas vrlo rijetko, ime je vrlo popularno među Rusima gdje ima isto značenje. Lav Tolstoj je jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika svih vremena. Lav Vladimirovič Urusov bio je znameniti ruski princ, diplomat i tenisač.
LEONID – Dolazi od grčkog “Leonidas”, “leon” u značenju “lav” + “eidos” u značenju “potomak” dakle znači „potomak lava, lavlji sin, onaj koji potječe od lava“ ili „onaj koji je sličan lavu“. Najpoznatiji Leonid je zasigurno slavni spartanski kralj koji je junački poginuo u bitci kod Termopila 480. godine prije Krista o čemu je snimljen poznati film „300“. Postao je simbol junaštva, požrtvovanosti, domoljublja i rodoljublja.
LEOPOLD – Dolazi od staronjemačkih riječi “liuti” (narod) i “bald” 
(smion). Sveti Leopold Bogdan Mandić (1866. – 1942.) je omiljeni hrvatski svetac iz Boke kotorske (Zaljeva hrvatskih svetaca) čiji se spomendan slavi 12. svibnja.
LOBEL – Jedan od petorice legendarnih braće koji su, zajedno s dvije sestre, Hrvate početkom 7.-og stoljeća doveli na Jadran (na prostore drevne Ilirije) “iza visokih gora Karpata”.
LOVRO – Dolazi od latinskog “Laurentius” u značenju “onaj koji je ovjenčan lovorovim vijencem”. Sveti Lovro čiji je spomendan 10. kolovoza je bio katolički mučenik iz 3. stoljeća, a to su ime nosili mnogobrojni znameniti Hrvati, spomenimo samo Lovru pl. Matačića, našeg slavnog dirigenta i skladatelja.
MAKSIMILIJAN (MAKSIM) – Izvedeno od latinske riječi „maximus” što znači „nаjveći”. Nosili su ga car Svetog Rimskog Carstva Maksimilijan I., zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, inače naš rođeni Karlovčan, po kome je i zagrebački park Maksimir dobio ime, kao i brojni drugi europski velikani.
MARIN – Ime latinskog podrijetla i znači “morski, od mora”. Sveti Marin (? – 366.), kršćanski svetac podrijetlom s hrvatskog otoka Raba, osnovao je 301. godine republiku San Marino, najstariju postojeću republiku. Marin Getaldić (Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.) bio je znameniti hrvatski znanstvenik, matematičar i fizičar iz Dubrovnika.
MAROJE – Prema jednoj teoriji potječe od egipatskog mry-ima što znači ”voljen” (mry) i Amon(ima), dakle ”voljen od boga Amona”. Druga teorija govori da se radi o inačici imena Marin koje znači „morski, onaj koji je od mora“. Često je i staro dubrovačko te južnohrvatsko ime, a proslavio ga je naš poznati književnik Marin Držić u svom djelu Dundo Maroje.
MARTIN – Izvodi se iz imena rimskoga boga rata Marsa, baš kao i ime Marko pa tako znači “ratoboran, ratnik”. Sveti Martin, biskup grada Toursa je kršćanski svetac iz 4.-og stoljeća, prvi zaštitnik Francuske, a spomendan mu se slavi 11. studenoga.
MIKULA – Ime Mikula je stari hrvatski oblik imena Nikola koji je nekada bio raširen diljem hrvatskih zemalja, o čemu svjedoče i prezimena koja su od njega nastala poput Mikulić i Mikulandrić. Danas je nažalost vrlo rijetko ime. Mikula ili Nikola dolazi od dvije grčke riječi: nike (pobjeda) i laos (narod) i znači „narodni pobjednik“. Zasigurno najpoznatiji Mikula/Nikola je sveti Nikola koji se slavi 6. prosinca te po predaji donosi djeci darove, a uz to je i zaštitnik svih pomoraca.
MISLAV – Knez Primorske Hrvatske od 835. do 845. godine. Dolazi od riječi “misliti” i “slava”.
MIROSLAV – Staro hrvatsko ime, dolazi od riječi “mir” i “slava”. Stjepan Miroslav bio je hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, a vladao je od 945. do 949. godine.
MLADEN – Staro hrvatsko ime koje znači “mlad, mladolik”. Ime nekoliko moćnih hrvatskih velikaša iz obitelji knezova Šubića Bribirskih, predaka obitelji Zrinski.
OLEG – Slavensko ime staronordijskog podrijetla, znači “svet, blagoslovljen”. Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni bio je srednjovjekovni novgorodski i kijevski knez.
RIKARD – Staro germansko ime koje ima značenje „snažni vladar“. Rikard Lavljeg Srca slavni je engleski kralj, vojvoda Normandije i junak križarskih ratova iz 12.-og stoljeća.
SRĐAN – Hrvatsko ime latinskog podrijetla. Smatra se da je nastalo od stare etruščanske riječi čije je značenje danas nepoznato. Najraniji zaštitnik hrvatskog grada Dubrovnika prije sv. Vlaha (Blaža) je bio sv. Srđ(an), rimski vojnik, kršćanski svetac i mučenik iz 4.-og stoljeća, po kojemu je nazvano brdo Srđ iznad Dubrovnika. Njegov spomendan je 7. listopada. Iz tog je razloga ovo ime iznimno popularno na hrvatskom jugu. Sergej je ruska inačica hrvatskog imena Srđan.
STANISLAV – Staro slavensko ime sastavljeno od riječi “stati” u značenju “postati” i riječi “slava” pa stoga u svom značenju sadrži zadaću “postati slavan”. Jedno je od najčešćih slavenskih imena koje se proširilo i među neslavenske narode. Nosilo ga je nekoliko poljskih svetaca i kraljeva od kojih ističemo Stanislava II. Augusta Poniatowskog, posljednjeg kralja nezavisne Poljske iz 18. stoljeća. Ženska inačica imena je Stanislava.
STIPAN – Izvorni hrvatski oblik imena Stjepan. Grčkog je podrijetla i znači „vijenаc“ ili „kruna“. Sveti Stjepan Prvomučenik bio je prvi kršćanski mučenik čiji se spomendan slavi 26. prosinca. U prenesenom značenju ime znači “onaj koji je okrunjen” zbog čega je bilo vrlo popularno kod srednjovjekovnih europskih kraljeva te se u hrvatskom jeziku prevodi kao Krunoslav. Većina Stjepana u ranoj hrvatskoj povijesti bili su zapravo Stipani.
TADIJA – Dolazi od grčkog „Thaddaios“ što znači „koji je velikodušan“. Nosilo ga nekoliko velikana hrvatske povijesti poput povjesničara i predsjednika Matice hrvatske Tadije Smičiklasa.
TEODOR – Ime potječe od grčkog “Theodoros” (Θεόδωρος), izvedeno od theos (Bog) + doron (dar) u značenju “dar božji”. Hrvatski prijevod su imena Bogdan i Božidar.
TOMISLAV – Hrvatski knez i prvi okrunjeni hrvatski kralj (925. godine). Jedno od najčešćih hrvatskih imena koje je postalo posebno omiljeno nakon proslave tisuću godina Kraljevine Hrvatske 1925.-e godine. Tomislav, Krešimir i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
TRPIMIR – Knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine te utemeljitelj hrvatske vladarske dinastije Trpimirovića. Trpimir II. bio je pak brat kralja Tomislava koji ga je naslijedio na hrvatskom prijestolju.
URBAN – Dolazi iz latinskog jezika i znači “građanin, stanovnik grada”. Nosilo ga je nekoliko katoličkih papa, od kojih se papa Urban II. kao blaženik slavi 29. srpnja.
VELIMIR – Staro hrvatsko ime sastavljeno od riječi “velik” i “mir”. Poznati hrvatski nogometaš i nogometni trener Velimir Zajec.
VID – Izvedeno iz latinskog jezika i znači “život”. Sveti Vid čiji se spomendan slavi 15. lipnja ranokršćanski je svetac i mučenik. Njegov kult je osobito raširen u hrvatskim i slavenskim zemljama zbog toga što je povezivan sa starohrvatskim bogom Svetovitom. Njegovo štovanje na svojim je posjedima (Rijeka, Ozalj, Bosiljevo…) izuzetno širila hrvatska plemenita obitelj Frankopan, a Vid je bilo jedno od najčešćih imena (uz Vuk, Krsto itd.) koja su Frankopani davali svojim muškim potomcima. Zaštitnik je grada Ozlja, Rijeke, Praga, očiju i vida.
VIKTOR – Dolazi iz latinskog jezika i znači “pobjednik”. Nosile su ga brojne znamenite osobe iz europske povijesti, a spomenimo samo papu Viktora I. iz 2. stoljeća nakon Krista čiji se spomendan slavi 28. srpnja.
VINKO – Izvedeno iz latinskog jezika i znači “pobjednik, pobjedonosan” kao i ime Viktor. Sveti Vinko iz Zaragoze najpoznatiji je španjolski mučenik te zaštitnik vinograda, vinogradara, Valencije, Zaragoze i Portugala. Spomendan mu se slavi 22. siječnja.
VIŠESLAV – Dolazi od riječi “više” i “slava”. Višeslav je bio knez Primorske Hrvatske oko 800. godine. Višeslavova krstionica njegova je najznačajnija ostavština.
VJEKOSLAV – Izvorno hrvatsko ime koje dolazi od spoja riječi “vijek” i “slava”. Vjekoslav Majer (Zagreb, 27. travnja 1900. – Zagreb 4. prosinca 1975.) bio je znameniti hrvatski pjesnik i pripovjedač.
VJENCESLAV – Slavensko, češko i hrvatsko ime u značenju “velika slava”. Ime nekoliko čeških kneževa i kraljeva, od kojih je najznačajniji sveti Vjenceslav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.) čiji se spomendan obilježava 28. rujna. Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.) bio je znameniti hrvatski književnik, autor Posljednjih Stipančića.
VLADIMIR – Slavensko i hrvatsko ime koje znači „vladar, onaj koji vlada mirom“. U prenesenom značenju može značiti „slavni vladar, vladar koji dostojanstveno vlada u miru“. Nekada je bilo vrlo često u Hrvatskoj dok se danas vrlo rijetko daje. Vladimir Veliki (962. – 1015.) bio je slavni staroruski i kijevski knez Velike Rusi. Sveti Vladimir Dukljanski bio je znameniti dukljanski knez i svetac s prijelaza 10.-og na 11.-o stoljeće. Ženski oblik imena je Vladimira.
VLADISLAV – Slavensko i hrvatsko ime koje znači “onaj tko posjeduje slavu, tko vlada slavom, slavan”. Knez Primorske Hrvatske od 821. do 835. godine nosio je ime Vladislav, a nosili su ga i brojni poljski kraljevi. Danas vrlo popularno ime za mušku djecu diljem slavenskih zemalja.
VUK – Izvorno hrvatsko/slavensko koje se davalo djetetu koje bi se rodilo bolesno ili vrlo slabo. Smatralo se da će takvo snažno ime otjerati od djeteta sve bolesti i zle sile. Ime Vuk je nosio slavni hrvatski general Vuk Krsto Frankopan kao i nekoliko drugih Frankopana kod kojih je Vuk bilo često ime, a ime Vukac otac hrvatskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Ime Vuk je zbog svog značenja prisutno kod većine slavenskih i indo-europskih naroda.
ZRIN – Izvorno hrvatsko ime koje dolazi od stare hrvatske riječi “zriti” što znači “gledati, promatrati”. Može se prevesti kao “onaj tko ima oštar pogled, onaj tko ima dobar vid”. Zrin je ime stare utvrde knezova Zrinskih na južnim obroncima Zrinske gore. Zrinska gora i knezovi Zrinski su upravo po Zrinu dobili ime, a Zrin pak po svom položaju odakle se pruža dobar pogled. Godine 1943. tu utvrdu mitskog značenja za hrvatski nacionalni identitet razorili su partizani, a preživjelim Zrinjanima zabranili povratak vlastitim domovima kroz naredna desetljeća. Zrin je jedno od središnjih mjesta hrvatske povijesti pa je stoga i osobno ime Zrin prepuno simbolike i povijesnog značenja.
ZORAN – Muški oblik ženskog imena Zora. Zora je starohrvatska boginja praskozorja i povečerja. Svako jutro ona otvara dveri neba za izlazak Sunca.
ZVONIMIR – Dmitar Zvonimir, hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske, vladao je od 1075. do 1089. godine te je jedan od najuspješnijih hrvatskih vladara. Zvonimirova kruna je naziv za hrvatsku kraljevsku krunu, a Zemlje Zvonimirove krune naziv za povijesne hrvatske zemlje. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.
https://www.karlovacki.info/prica-o-vili-velebita-zastitnici-hrvatskih-gora/
https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/
https://www.karlovacki.info/dvanaest-najzvucnijih-i-najmocnijih-europskih-imena-za-djecu/
https://www.karlovacki.info/nepravedno-zaboravljena-hrvatska-imena-rijetka-i-tradicionalna/
https://www.karlovacki.info/kratka-i-rijetka-a-opet-nasa-domaca-zenska-imena-za-djecu/
Sve o izvornim i tradicionalnim hrvatskim imenima za djecu pogledajte OVDJE.
Za ponosne male junake – stara hrvatska imena koja su nosili kraljevi, plemići i vitezovi pogledajte OVDJE.
Dvadeset nepravedno zaboravljenih retro & vintage hrvatskih imena pogledajte OVDJE.
Snažna kratka imena za dečke pronađite klikom OVDJE.
O tajanstvenim imenima proisteklim iz starohrvatske mitologije pročitajte OVDJE.
Deset najelegantnijih classy ženskih imena potražite OVDJE.
Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.
Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.
Najljepša antička, grčka i rimska imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.
Najljepša ženska kršćanska imena koja nikada ne će zastarjeti pogledajte OVDJE.
Prekrasna, elegantna i snažna ruska imena pogledajte OVDJE.
Europska i hrvatska kraljevska imena za Vaše male prinčeve i princeze pogledajte OVDJE.
Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.