Nomen est omen – Ime je znamen!
Imena slavnih vladara i znamenitih povijesnih ličnosti opet su in u Europi. Takva imena prelaze granice vremena, nikada ne zastarijevaju te postaju dio nacionalnog identiteta svakoga naroda.
Nakon dugog vremena potiskivanja i nepravednog zaborava, tek u 19.-om i 20.-om stoljeću u Hrvatsku su se na velika vrata vratila imena naših narodnih vladara. U zanosu rodoljubnih osjećaja čak su i strana imena pohrvaćivana i prevođena u hrvatske oblike. Od njih najznačajnije je zasigurno ime prvog hrvatskog kralja Tomislava koje je doživjelo preporod tek nakon proslave tisuću godina njegove krunidbe 1925. godine.
U narodu omiljena kraljica Jelena nadahnula je imena mnogih Hrvatica, a Borna, Branimir, Domagoj, Krešimir, Mislav i Zvonimir izronili su iz minulih stoljeća te prije tridesetak godina suvereno zavladali Lijepom Našom. Zanimljivo je da su imena Borna, Domagoj i Hrvoje na ovim prostorima zabilježena samo u hrvatskom jeziku te ih nose jedino i isključivo samo Hrvati.
Stara hrvatska imena se često tvore s nastavcima –mir (u značenju mir, ali i staroslavenski svijet, a nastavak -mir se često dovodi i u vezu s germanskim tj. gotskim imenima) te slav (u značenju slava).
S vremenom je njihova popularnost okopnila, no primjećujući europske trendove povratka tradiciji, ne sumnjamo da će se i naša kraljevska imena ponovno uzdignuti.
KRALJEVI, KNEŽEVI I BANOVI
BORNA – Knez Primorske Hrvatske iz 9. stoljeća. Danas vrlo često i moderno hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“.
BRANIMIR – Knez Primorske Hrvatske od 879. do 892. godine. Jedan od najmoćnijih i najslavnijih hrvatskih vladara.
BRASLAV – Posljednji knez Posavske Hrvatske s kraja 9.-og stoljeća čija se prijestolnica nalazila u Sisku.
DOMAGOJ – Knez Primorske Hrvatske od 864. do smrti i utemeljitelj dinastije Domagojevića. Poznat po svojoj hrabrosti i srčanosti.
DRŽISLAV – Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihovila Krešimira II. i kraljice Jelene. Vladao je od 969. do 997. godine.
HRVATIN – Hrvatin Stjepanić, hrvatski velikaš i knez iz 13. stoljeća. Rodonačelnik je moćnog hrvatskog plemenitog roda Hrvatinića.
HRVOJE – Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski.
KREŠIMIR – Ime nekoliko hrvatskih kraljeva od kojih je zasigurno najpoznatiji Petar Krešimir IV. Veliki koji je vladao od 1058. do 1074. godine. Izvedeno je od „krijesiti“ u značenju „iskriti“, ali i „buditi“ i nastavka -mir. Po tomu bi Krešimir značilo „Onaj koji svijetli u miru“ ili jednostavno „Prosvjetitelj“. Krešimir, Tomislav i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
KRSTO – Ime brojnih znamenitih Hrvata, a posebice nekoliko knezova, banova i vojskovođa iz obitelji Frankopan poput Krste I. Frankopana Ozaljskog, Vuka II. Krste Frankopana Tržačkog te Frana Krste Frankopana koji je zajedno s banom Petrom Zrinskim pogubljen 1671. godine nakon Zrinsko-frankopanske urote. Fran Krsto je autor slavne izreke “Navik on živi ki zgine pošteno“.
LOBEL – Jedan od petorice legendarnih braće koji su, zajedno s dvije sestre, Hrvate početkom 7.-og stoljeća doveli na Jadran (na prostore drevne Ilirije) “iza visokih gora Karpata”.
LJUDEVIT – Knez Posavske Hrvatske, a vladao je od 810. do 823. godine. Vojvoda velikog hrvatskog ustanka protiv Franaka.
MIROSLAV – Hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, a vladao je od 945. do 949. godine.
MISLAV – Knez Primorske Hrvatske od 835. do 845. godine.
MLADEN – Ime nekoliko moćnih hrvatskih velikaša iz obitelji knezova Šubića Bribirskih.
RADOSLAV – Polulegendarni bjelohrvatski knez iz 7.-og stoljeća.
RATIMIR – Knez Posavske Hrvatske iz prve polovice 9.-og stoljeća.
TOMISLAV – Knez Primorske Hrvatske, a 925. godine je na Duvanjskom polju u današnjoj Bosni i Hercegovini okrunjen za prvog hrvatskog kralja. Ujedinio je Primorsku i Posavsku Hrvatsku u jednu Kraljevinu Hrvatsku, pobijedio Mađare i Bugare te proširio hrvatske granice daleko na sjever i istok. Tomislav, Krešimir i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
TRPIMIR – Knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine te utemeljitelj hrvatske vladarske dinastije Trpimirovića. Trpimir II. bio je pak brat kralja Tomislava koji ga je naslijedio na hrvatskom prijestolju.
TVRTKO – Stjepan Tvrtko I. Kotromanić, rođen 1338. godine, bio je ban Bosne od 1353. do 1377. godine te zatim hrvatsko-bosanski kralj.
VOJNOMIR – Prvi knez Posavske Hrvatske od 791. do 810. godine.
VIŠESLAV – Knez Primorske Hrvatske oko 800. godine. Višeslavova krstionica njegova je najznačajnija ostavština.
VLADISLAV – Knez Primorske Hrvatske od 821. do 835. godine.
VUK – Izvorno hrvatsko/slavensko koje se davalo djetetu koje bi se rodilo bolesno ili vrlo slabo. Smatralo se da će takvo snažno ime otjerati od djeteta sve bolesti i zle sile. Ime Vuk je nosio slavni hrvatski general Vuk Krsto Frankopan kao i nekoliko drugih Frankopana kod kojih je Vuk bilo često ime, a ime Vukac otac hrvatskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
ZDESLAV – Knez Primorske Hrvatske od 878. do 879, a pripadao je rodu Trpimirovića.
ZVONIMIR – Dmitar Zvonimir, hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske, vladao je od 1075. do 1089. godine. Jedan od najuspješnijih hrvatskih vladara. Zvonimirova kruna je naziv za hrvatsku kraljevsku krunu, a Zemlje Zvonimirove krune naziv za povijesne hrvatske zemlje. Zvonimir, Tomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.
KRALJICE I GROFICE
DOROTEJA – Doroteja Bugarska ili Vidinska bila je supruga kralja Tvrtka I., a Doroteja Gorjanska supruga kralja Stjepana Tvrtka II.
JELENA – U narodu omiljena hrvatska kraljica Jelena Slavna iz 10. stoljeća, supruga kralja Mihovila Krešimira II. Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Zvonimira. Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“. Jelena Nelipčić bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kasnije hrvatsko-bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje. Potječe iz hrvatske plemiće obitelji Nelipčić iz Dalmatinske zagore. Ime Jelena nosile su brojne hrvatske plemkinje.
KATARINA – Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj kod Mostara, 1425. – Rim, 25. listopada 1478.), žena hrvatskog kralja i bana u Bosni Stjepana Tomaša, proglašena blaženom, članica franjevačkog svjetovnog reda. Grofica Ana Katarina Zrinska, rođ. Frankopan (Bosiljevo, oko 1625. – Graz, 16. studenog 1673.), hrvatska književnica, velikašica iz obitelji Zrinski.
MARGARITA – Margarita je bila hrvatska kraljica, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine).
MARUŠA – Supruga slavnog hrvatskog kneza Branimira iz 9.-og stoljeća.
NEDA – Hrvatska kraljevna, kći jedinica kralja Petra Krešimira IV.
VLADISLAVA – Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i VJEKOSLAVA (oko 1303. – iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog. Zapamćena po junačkoj obrani suprugovih posjeda nakon njegove smrti.
Prema narodnoj predaji Hrvate je iza “visokih gora Karpata” na jadransku obalu (područje drevne Ilirije) početkom sedmog stoljeća dovelo petero braće (Hrvat, Klukas, Lobel, Muhlo i Kosjenc) te dvije sestre (Tuga i Buga). Nažalost, jedino je žensko ime Buga danas koliko toliko zaživjelo iako i ostala to zaslužuju.
Zanimljiva je i priča o imenu Vuk i izvedenicama iz tog imena (Vukan, Vukac, Vukomir, Vukoslav …). Naime, to je ime nekada bilo široko rasprostranjeno kod svih slavenskih naroda, pa tako i kod Hrvata, a davalo se djetetu koje se rodilo bolesno ili vrlo slabo. Smatralo se da će takvo snažno ime otjerati od djeteta sve bolesti i zle sile. Ime Vuk je npr. nosio slavni hrvatski general Vuk Krsto Frankopan kao i nekoliko drugih Frankopana kod kojih je Vuk bilo često ime, a ime Vukac otac hrvatskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
U pretkršćansko doba, stari Hrvati i Slaveni bi prvo dobivali privremeno ime koje bi nosili do sedme godine, a zatim bi dobili trajno ime nakon obreda prvog šišanja. Taj obred prvog šišanja se i na karlovačkom području zadržao sve do nedavnih vremena, a osoba koja bi dijete prvi puta ošišala nazivala bi se nastrižni kum.
https://www.karlovacki.info/igra-prijestolja-u-ozlju/
https://www.karlovacki.info/zaboravljena-imena-iz-hrvatske-i-slavenske-mitologije-te-povijesti-vrijeme-je-da-ponovno-ozive/
https://www.karlovacki.info/retro-najljepsa-domaca-tradicionalna-narodna-hrvatska-slavenska-imena-za-vase-malisane-djecu-curice-djecake-zenska-muska/
https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/
Sve o izvornim i tradicionalnim hrvatskim imenima za djecu pogledajte OVDJE.
Dvadeset nepravedno zaboravljenih retro & vintage hrvatskih imena pogledajte OVDJE.
O tajanstvenim imenima proisteklim iz starohrvatske mitologije i povijesti pročitajte OVDJE.
Deset najelegantnijih classy ženskih imena potražite OVDJE.
Stara muška imena s predivnim značenjima i slavnim nositeljima koja zaslužuju opet biti popularna pogledajte OVDJE.
Četrnaest najzvučnijih i najmoćnijih imena za djecu pogledajte OVDJE.
Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.
Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.
Najmoćnija kraljevska imena za Vaše male prinčeve i princeze pogledajte OVDJE.
Najljepša ženska kršćanska imena koja nikada ne će zastarjeti pogledajte OVDJE.
Prekrasna, elegantna i snažna ruska imena pogledajte OVDJE.
Najljepša antička, grčka i rimska imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.
Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.
