KAKO SU POTOMCI KLIŠKOG KAPETANA PETRA KRUŽIĆA ZAVRŠILI U ZADOBARJU

Krenete li iz Karlovca Marmontovom alejom mimo slavne dubovačke pivovare pa preko Borlina i Male Jelse, put će vas dovesti do rijeke Dobre i Zadobarja. U povijesnim spisima Zadobarje se prvi puta spominje 1441. godine (više od stoljeća prije nastanka Karlovca) zajedno sa susjednom Tomašnicom, Grdunom i Dobrom (današnjim Novigradom na Dobri). Nad Zadobarcima već stoljećima bdije sveti Antun Pustinjak u čijoj su drevnoj kapelici pronađene jedne od najstarijih hrvatskih glagoljaških freski. U samom srcu ovog mjestašca nalazi se raskrižje s lokalnim dućanom te područnom školom. Zadobarci ovo središte svog malenog zelenog raja nazivaju Klistra – na prvi pogled najobičniji naziv kakvih ima u svakom selu diljem Lijepe Naše, no malo ljudi zna koja se priča iza toga skriva.

   Petar Kružić u borbi s Turcima

Vratimo se sad nekih pet stoljeća unazad i iz Zadobarja krenimo u Dalmaciju. U to je burno vrijeme tvrđavu Klis u splitskom zaleđu od naleta Turaka branio jedan od najvećih junaka hrvatske povijesti, uskočki vojskovođa te proslavljeni senjski i kliški kapetan Petar Kružić. Rodom je bio iz mjesta Krug u Nebljuhu, s područja današnje Like kraj Lapca, a godine 1513. priključio se braniteljima Klisa te od tada kreće njegova impozantna vojnička karijera. Još jedan hrvatski junak, ban Petar Berislavić ga je 1518. ili 1519. godine postavio za kliškog kapetana, a 1521. imenovan je kapetanom Senja. Nabrajanje njegovih bitaka i pobjeda dugo bi trajalo pa ćemo tako ubrzati do godine 1537. kada je u bojnom metežu prilikom okršaja s Turcima Murat-bega proslavljeni hrvatski ratnik junački položio život na žrtvenik domovine. Glavu su mu odsjekli, a tijelo mu je pokopano u kapeli sv. Petra na Trsatu. Na grob mu je postavljen natpis: „ Ova kamenita ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega Turci, jaoh, pogubiše. Dok je on bio živ, Senj i Klis nikada se ne bojahu Turaka. Zemlja uze njegovo tijelo, nebo i dušu. A njegovo junaštvo raznosi po svijetu neumrla slava. Ovaj je natpis postavljen na grob slavnog viteza Petra Kružića g. 1537. “

Ostavši bez svog kapetana, Klis je bio primoran predati se, a Klišani se raselili diljem hrvatskih zemalja. Neki su otišli u Senj gdje su nastavili Kružićevu uskočku tradiciju odolijevajući zavojevačima sa svih strana.

 

I kakve sad to veze ima sa Zadobarjem? E pa ovako, karlovački kroničar i povjesničar Radoslav Lopašić u svom djelu Oko Kupe i Korane navodi kako su se Kružićevi rođaci još 1533. godine sklonili u tadašnji frankopanski grad Kladušu – onu Kladušu koja se danas nalazi u zapadnoj Bosni, a u ta je vremena bila u samom srcu Kraljevine Hrvatske. Odande su pred navalom Turaka opet morali seliti te su u drugoj polovici 16.-og stoljeća naseljeni u ovo naše malo Zadobarje. Njihovi potomci cijelo su vrijeme sačuvali predanja o svom junačkom pretku i plemenitom podrijetlu te za razliku od svojih susjeda nikada nisu živjeli životom kmetova već slobodnih seljaka. Neki od njih još su u 19.-om stoljeću čuvali stare zapise koji su to potvrđivali. Iz njihove je loze i Ivan Kružić koji je 1650. godine bio sudac zagrebačke županije.

Gdje su Kružići danas? Tu, gdje su već preko četiristo godina, u svom zaselku Kružići u Zadobarju. Doduše, pošast raseljavanja nije ni njih poštedila pa ih ima diljem Lijepe Naše. A sad Klistra. Priča kaže da Klistra svoj naziv zahvaljuje upravo Klisu, toj junačkoj dalmatinskoj tvrđavi koju je praotac zadobarskih Kružića toliko volio i životom branio.

Stoga kada upoznate nekog Kružića iz Zadobarja, imajte na umu da razgovarate s potomkom jednog od najvećih hrvatskih vitezova, uskočkog kapetana Petra Kružića.

Za kraj, možda bi bilo lijepo i dobro kad bi se ova priča obilježila nekom spomen pločom ili događanjem u Zadobarju.

https://www.karlovacki.info/tko-su-brajci-pauri-i-kostanjari/

https://www.karlovacki.info/na-obali-dobre-jarci-se-tukli-s-turcima-a-rimske-legije-klesale-sarkofage/

KARLOVAČKE, HRVATSKE I SVJETSKE ZANIMLJIVOSTI

(FOTO GALERIJA) UPOZNAJTE ROMANTIČNU DIVLJINU KAMAČNIKA

TRAGIČAN ZAVRŠETAK NAJLJEPŠE KARLOVAČKE LJUBAVNE PRIČE

PREDSTAVLJAMO VAM JEDINSTVENI SKLAD PRIRODE I POVIJESTI U NOVIGRADU NA DOBRI

TKO SU BRAJCI, PAURI, KOSTANJARI, ŽIVIČARI I PRKANJCI?

IGRA PRIJESTOLJA U OZLJU – POTRAGA ZA KRUNOM KRALJA ZVONIMIRA

PRIČA O VILI VELEBITA – ZAŠTITNICI HRVATSKIH GORA

PUTOVIMA BRAĆE SELJAN – U SPOMEN NA NAJPOZNATIJE KARLOVAČKE PUTNIKE

13. SRPANJ 1579. – DAN ROĐENJA GRADA KARLOVCA

HRVATSKA IMENA – SVE O HRVATSKIM IMENIMA ZA DJECU!

ZA PONOSNE MALE JUNAKE – STARA HRVATSKA IMENA KOJA SU NOSILI VLADARI, KRALJEVI I PLEMIĆI

ZABORAVLJENA IMENA IZ HRVATSKE MITOLOGIJE I POVIJESTI – VRIJEME JE DA PONOVNO OŽIVE

ZABORAVLJENI HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI

PRIČA O BOŽIĆNOM DRVCU

SVE TAJNE DJEDA BOŽIĆNJAKA

BRIGADIRČIĆI – PREFINI I JEDNOSTAVNI BOŽIĆNI SLATKIŠI

TAKO JEDNOSTAVAN, A TAKO LJEKOVIT NAPITAK ZA VRUĆE LJETNE DANE

VINCEKOVO I HOD KROZ VINOGRADARSKU GODINU

ZAŠTO I KAKO SLAVIMO VALENTINOVO?

NAŠI USKRŠNJI BIČAJI – OD VAZMENKI I PISANICA DO KOTAČKANJA

FABERGEOVA JAJA – NAJSKUPLJE I NAJPOZNATIJE PISANICE NA SVIJETU

UTJEČE LI MJESEC DOISTA NA NAŠE PONAŠANJE?