Suvremena hrvatska država 8. listopada slavi Dan neovisnosti kao spomen na 8. listopada 1991. godine kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Međutim, zanimljiva je činjenica da se na taj nadnevak dogodilo još nekoliko događaja izuzetno važnih za hrvatsku povijest. Krenimo kronološkim redom.
SMRT KRALJICE JELENE SLAVNE – 8. LISTOPADA 976. GODINE
Kraljica Jelena Slavna iz plemenite zadarske obitelji Madijevaca bila je jedna od najvećih i najznamenitijih žena hrvatske povijesti, supruga kralja Mihovila Krešimira II. (949.-969.). i majka kralja Stjepana Držislava. Posebno je omiljena bila u hrvatskom narodu koji ju je smatrao zaštitnicom slabih i nemoćnih te majkom Kraljevine Hrvatske. Duša te plemenite žene napustila je ovozemaljsko tijelo upravo 8. listopada 976. godine.
Kraljica Jelena dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i crkvu svete Marije na Gospinu otoku koja je korištena kao krunidbena bazilika do ranih 70-ih godina 11. stoljeća. Pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a spomen na dobru kraljicu Jelena preživio je u narodu daleko u naredna stoljeća.
KRUNIDBA KRALJA DMITRA ZVONIMIRA – 8. LISTOPADA 1075. GODINE
Kralj Dmitar Zvonimir (vladao do 1089. godine) zapamćen je kao jedan od najuspješnijih hrvatskih narodnih vladara koji je nastavio ekspanziju srednjovjekovne hrvatske države na svim poljima. Okrunjen je 8. listopada 1075. godine u Solinu, u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija, hrvatskom kraljevskom krunom dok mu je papinski poslanik Gebizon predao znakove kraljevske vlasti, žezlo, mač i zastavu.
Stolovao je u Kninu, a njegovo je vrijeme zapamćeno kao doba mira, blagostanja i moći hrvatske države. Oženio je Jelenu Lijepu, sestru ugarskog (mađarskog) kralja Ladislava te s njom imao dvoje djece, sina Radovana koji je preminuo kao dječak i kćer Klaudiju.
Po kraljevoj smrti, uz koju se veže legenda o Kletvi kralja Zvonimira, u hrvatskim zemljama dolazi do nemira budući da ga je naslijedio kralj Stjepan II., posljednji iz loze Trpimirovića, sin Gojslava II., mlađeg brata kralja Petra Krešimira IV., no on je preminuo nakon tri godine vladanja bez da je odredio nasljednika. Dio plemstva zatim za vladara izabire moćnog velikaša Petra Svačića, a dio pristaje uz mađarskog kralja kojeg je u Hrvatsku pozvala Zvonimirova udovica. Sukob završava sporazumom hrvatskih velikaša s mađarskim kraljem (Pacta conventa) 1102. godine te uspostavom Hrvatsko-ugarske države.
Pojam Zvonimirova kruna označava fizičku krunu hrvatskih kraljeva, ali i Kraljevinu Hrvatsku u državnopravnom smislu, a Zemlje krune kralja Zvonimirova sve hrvatske povijesne zemlje.
Sudbina Zvonimirove krune jedan je od najvećih misterija naše povijesti o čemu više pročitajte OVDJE.
RAKOVIČKI USTANAK EUGENA KVATERNIKA – 8. LISTOPADA 1871. GODINE
Rakovički ustanak ili Rakovička buna naziv je za oružani ustanak što ga je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice na Kordunu poveo hrvatski pravaški političar, intelektualac, književnik i revolucionar Eugen Kvaternik.
Buna je započela 8. listopada 1871. godine u selu Broćancu te se istoga dana proširila i na Rakovicu te susjedna sela.
Uz Eugena Kvaternika pristali su i katolici i pravoslavci, a za cilj ustanka je navedeno oslobođenje hrvatskoga naroda “ispod švabsko-mađarskoga gospodstva”.
U tada donesenom proglasu predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih županija, te da svećenici obiju vjeroispovijedi “imadu narod poučiti u ljubavi i slozi”.
Dana 10. listopada 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ustanike kraj Plaškoga te pogubile Eugena Kvaternika i ostale ustaničke vođe.
Još neki od značajnih događaja na današnji dan:
- 1890. – otvorena zagrebačka uspinjača – zaštićeni spomenik kulture i najkraća žičana željeznica namijenjena javnom prometu na svijetu.
- 1901. – rođen Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar († 1986.).
- 1957. – preminula Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica (* 1900.).
- 1968. – rođen Zvonimir Boban, hrvatski nogometaš, “Vatreni 1998.”
- 1991. – prvi znak “Republika Hrvatska” s hrvatskim državnim grbom, postavljen na graničnom prijelazu s Mađarskom.
- 1991. – Mađarska je spriječila JNA da ostatak vojne opreme iz Slovenije povuče preko mađarskog teritorija.
- 1991. – Vlada Republike Hrvatske priznala je Estoniju i Letoniju kao suverene države.
Izvor:
https://www.karlovacki.info/igra-prijestolja-u-ozlju/
https://www.karlovacki.info/tragican-zavrsetak-najljepse-karlovacke-ljubavne-price/
KARLOVAČKE, HRVATSKE I SVJETSKE ZANIMLJIVOSTI
JEDINSTVEN SKLAD PRIRODE I POVIJESTI U NOVIGRADU NA DOBRI
TRAGIČAN ZAVRŠETAK NAJLJEPŠE KARLOVAČKE LJUBAVNE PRIČE
IGRA PRIJESTOLJA U OZLJU – POTRAGA ZA KRUNOM KRALJA ZVONIMIRA
PUTOVIMA BRAĆE SELJAN – U SPOMEN NA NAJPOZNATIJE KARLOVAČKE PUTNIKE
13. SRPANJ 1579. – DAN ROĐENJA GRADA KARLOVCA
HRVATSKA IMENA – SVE O HRVATSKIM IMENIMA ZA DJECU!
ZA PONOSNE MALE JUNAKE – STARA HRVATSKA IMENA KOJA SU NOSILI VLADARI, KRALJEVI I PLEMIĆI
ZABORAVLJENA IMENA IZ HRVATSKE MITOLOGIJE I POVIJESTI – VRIJEME JE DA PONOVNO OŽIVE
ZABORAVLJENI HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI
BRIGADIRČIĆI – PREFINI I JEDNOSTAVNI BOŽIĆNI SLATKIŠI
VINCEKOVO I HOD KROZ VINOGRADARSKU GODINU
ZAŠTO I KAKO SLAVIMO VALENTINOVO?
NAŠI USKRŠNJI BIČAJI – OD VAZMENKI I PISANICA DO KOTAČKANJA
FABERGEOVA JAJA – NAJSKUPLJE I NAJPOZNATIJE PISANICE NA SVIJETU
UTJEČE LI MJESEC DOISTA NA NAŠE PONAŠANJE?