„ Uskrs – blagdan novog života i vječnog svjetla! “
Iako se u našoj tradiciji često smatra da je Božić najveći kršćanski blagdan, to mjesto ipak pripada Uskrsu, danu kada se slavi Kristovo Uskrsnuće. Uskrs se slavi 40 dana od blagdana Pepelnice, a to razdoblje se naziva Četrdesetnicom ili Korizmom. U Korizmi vjernici pristupaju sakramentu ispovijedi te se rade pokore postom, odricanjem od nekih stvari, dobrim djelima ili promjenom načina života. Po završetku Korizme dolazi blagdan Cvjetnice te Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – stara hrvatska riječ Vazam se odnosi na sva tri sveta dana. Na Cvjetnicu se u crkvu na blagoslov nose grančice masline ili palme, a na našem području je običaj bio blagoslivljati grančice šimšira koji se u narodu još naziva i pošpon.
Sveto ili Vazmeno trodnevlje se sastoji od Velikog petka, Velike subote i samog Uskrsa. Uz svaki od tih dana vezani su u hrvatskom narodu brojni običaji, a mi ćemo Vam pokušati približiti neke od njih, karakteristične za naš kraj.
Kroz Veliki tjedan obiteljska kuća se temeljito obnavlja i čisti baš kao što se teži i čišćenju te obnavljanju duše.
Na Veliki petak, dan Kristove muke obavezni su strogi post i nemrs, ali je običaj popiti čašu crnog vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv. Taj dan se ništa na zemlji ne radi, ne zabavlja se, a dan prolazi u dostojanstvenom i tihom prisjećanju na Kristovo mučeništvo. Vjernici se okupljaju u crkvama te se moli Križni put. Na Veliki petak, sve od mise Gospodnje večeri na Veliki četvrtak pa do Vazmenog bdijenja na Veliku subotu, zvona na crkvama ne zvone, kaže se da su „zavezana“.
Ujutro na Veliku subotu u crkvama ili kod kapelica se blagoslivlja hrana. Običaji nalažu da se u košarici koju žene nose na blagoslov, obavezno nađu šunka, kuhane kobasice, kuhana jaja, sir, mladi luk, vazmeni kuglof (tradicionalna poslastica s grožđicama) i sol. Blagoslovljena hrana se blaguje u krugu obitelji, a ostatci se ne smiju bacati već obavezno spaliti. Središnji vjerski obred na Veliku subotu je Vazmeno bdijenje koje se održava nakon što padne noć, a treba završiti prije no što svane dan. Nekada je na Veliku subotu bio i običaj umivanja u izvorskoj vodi sa svježim mirisnim cvijećem (posebno ljubicama) te biljem.
Jedan od najstarijih hrvatskih običaja je paljenje obrednih vatri, tj. krijesova – vazmenki. Vazmenke su se palile na večer Velike subote na brdima, uzvišenjima i proplancima, a predstavljale su mjesto zajedništva i jedinstva te su im se posebno veselila djeca i mladi. Taj običaj se na sreću i do danas zadržao u mnogim dijelovima Hrvatske. Oganj razgoni zle sile tame baš kao što Krist svojim uskrsnućem pobjeđuje zlo. Preko dogorjele vatre prevodila se stoka, a utišani oganj preskakivali bi mladi momci i djevojke vjerujući da se na taj način čiste od zlih sila te stječu snagu, zdravlje i vitalnost. Pepeo koji bi ostao nakon krijesa nosio se u polja, voćnjake i vinograde kako bi se osigurala plodnost zemlje.
Također se vatra palila i blagoslivljala ispred crkava. Vatru su pripremali vjernici koji su ju palili klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je svećenik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drveću i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta čime bi nastala sveta ili živa vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.
Stari i lijepi hrvatski običaj je i izrada pisanica – ukrašenih uskršnjih jaja. Jaja, tj. pisanice su drevni simbol života, ali su i tradicionalni dar kojeg su si često darivali zaljubljeni momci i djevojke. Postoje brojne tehnike izrade pisanica, često puta se za bojanje koristi crveni luk, ali i druge biljke.
Izrada pisanica se u hrvatskom narodu smatra pravim umijećem, a pisanice mogu prerasti u prava umjetnička djela. Priču o Fabergéovim jajima, najskupljim pisanicama na svijetu pročitajte OVDJE.
Motivi na pisanicama najčešće su:
- biljni: cvijeće, klas pšenice, djetelina, vinova loza;
- životinjski: ptice, leptiri, zečevi;
- kršćanski: križ, citati iz Svetog pisma;
- hrvatski: hrvatski pleter, hrvatski grb, hrvatska trobojnica, slova glagoljice, stihovi iz rodoljubnih pjesama.
Jedna od najljepših, najvećih i najvrjednijih zbirki europskih pisanica nalazi se u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Najstarija pisanica je iz Beča, a potječe iz 1847. godine te je dar hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Na sam Uskrs običaj je obući najnoviju, urednu i čistu odjeću te otići na jutarnju uskršnju misu. Zatim se blaguje uskršnji ručak koji se najčešće sastoji od mlade janjetine, šunke i priloga poput mladog luka, sira, mlinaca i hrena, a na svakom hrvatskom blagdanskom stolu je neizbježna i francuska salata za koju svaka domaćica ima neki svoj jedinstveni recept. Potom slijedi posjećivanje rodbine, druženje i darivanje, sve u znaku obiteljskog zajedništva i obnove duhovne čistoće.
U karlovačkom naselju Zadobarje razvio se jedan pomalo neobičan uskršnji običaj. Radi se o igri koja se naziva kotačkanje, a nekada se kao pastirska igra igrala na pašnjacima. Danas se tradicionalno igra svako uskršnjo popodne na glavnoj cesti kroz Zadobarje. Igrači se podijele na dvije momčadi i baca se drveni kolut. Jedna momčad ga mora što dalje baciti, a druga zaustaviti ručno izrađenim drvenim palicama. Nakon kotačkanja obično slijede potezanje užeta, nogomet i zabava.
Uskršnje vrijeme završava Uskršnjim ponedjeljkom kada se također posjećuju rodbina i prijatelji ili obitelj ide na neki jednodnevni izlet.
Uskrs slavi Kristovu pobjedu nad smrću, ali u pučkoj simbolici, Uskrs koji se slavi početkom proljeća, je i nagovještaj toplijeg vremena, buđenja i bujanja prirode. Većina uskršnjih običaja nosi upravo takvu simboliku – simboliku konačne pobjede života nad smrću, svijetla nad tamom, vatre nad ledom, proljeća nad zimom.
SAZNAJTE VIŠE O HRVATSKIM NARODNIM OBIČAJIMA:
Sve o zaboravljenim hrvatskim božićnim običajima pogledajte OVDJE.
Priču o božićnom drvcu pogledajte OVDJE.
Tko je zapravo Djed Božićnjak, je li mu Djed Mraz što u rodu i kakve veze ima sa svetim Nikolom te tko je lijepa Snjeguročka saznajte OVDJE.
Sve o blagdanu Vincekovu i hrvatskim vinogradarskim običajima saznajte OVDJE.
Sve o starim običajima za Valentinovo saznajte OVDJE.