Otvorenje prve izložbe ratne fotografije “Rat u Ukrajini i Domovinski rat u Karlovačkoj županiji – razlike i sličnosti” održat će se u Zorin domu u petak, 24. veljače sa početkom u 18 sati. Gosti će biti:
- Veleposlanik Ukrajine njegova ekselencija Vasilijič
- županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin
- brigadni general Frano Tomičić
- izaslanica ministra branitelja Melita Lauš
- zastupnica Hrvatskog sabora Maja Grba Bujević
- zastupnica Hrvatskog sabora Marija Jelkovac
- gospođa Đurđa Adlešić
- predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata
Geostrateški položaj Karlovca priskrbio mu je za vrijeme Domovinskog rata jednu od ključnih uloga. Prometno, industrijski tada značajno gospodarstvo Karlovca bilo je na meti od samog početka rata. Glavni napad na grad Karlovac započeo je 4. listopada 1991. godine kada je tzv. jugovojska odnosno JNA zajedno sa srpskim rezervistima granatirala grad i okolicu. U tom prvom napadu u kojem je stradalo nekoliko osoba i ranjeno 29-tak vidjelo se da su srpski pobunjenici bili svjesni da bi padom Karlovca presjekli Hrvatsku na pola.
Krvavi Uskrs 1991. napad na hrvatske policajce i prve žrtve u Domovinskom ratu nagovijestile su daljnje opkoljavanje hrvatskih sela i gradova, poput Topuskog i Slunja koji se nalaze u blizini Karlovca, a imali su velik udio srpskog stanovništva. Položaj Karlovca početkom rata bio je dodatno kompromitiran i zbog niza vojarni u sastavu JNA, iz kojih su planirani proboji i uništenja samih vojarni u krajnjem slučaju neuspješnog proboja.
Linija se obrane u početku protezala oko grada, ali i oko izoliranih vojarni. U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani branitelji teško su se odupirali, a uz to grad je bio pritisnut i dolaskom brojnih prognanika, koji su dijelom privremeno smještani u Ozalj, Duga Resu i Bjelolasicu.
Osnivanjem prislušnog centra te ustrojem Operativnih zona i 110. brigade Hrvatske vojske, stanje se pokušavalo staviti pod kontrolu.
Uspješnima su se pokazali pregovori s oficirima JNA, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao. Nekoliko dana poslije, 4. studenog 1991. godine, neprijateljski tenkovi krenuli su u proboj iz vojarne Logorište prema Kordunu. Tada je uništeno nekoliko tenkova i zarobljeno više vojnika, ali je neprijateljska vojska oštetila tri stotine kuća i ranila više od 100 civila. Zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se i crta karlovačke obrane, ali se granatiranje i dalje nastavilo. Da neprijatelj nije birao ciljeve, potvrđuje i činjenica da je pogođena i pravoslavna crkva Sv. Nikole, a devastirano je i niz sakralnih i kulturnih spomenika.
Hrvatsku su prve priznale Njemačka i Island 23. prosinca 1991. godine, a zatim Vatikan 13. siječnja 1992. godine.
Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu dovezeno je 176 poginulih i 830 ranjenih. Karlovac je uspješno obranjen u Domovinskom ratu, iako je bojišnica sve do operacije „Oluja“ 1995. godine ostala u njegovim predgrađima.
Ove godine osnovan je Prvi ukrajinski orkestar u Karlovcu pod vodstvom nastavnika Vladimira Tvrdovskog. Orkestar trenutno broji nekoliko članova: Ivan Ričkov Ilič, Dmitrij Ričkov Ilič, Vladimir Tvrdovski, Tatjana Tvrdovska, Katerina Poboča, Petra Kubica.
Izvest će nekoliko skladbi.
Gospodin Frano Tomičić održat će predavanje Rat u Ukrajini i Domovinski rat – razlike i sličnosti.
Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni brigadni general Frane Tomičić, magistar politologije, rođen je 16. veljače 1959. godine u Ričicama općine Lovinac. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Gospiću, a Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Radio je kao profesor u Centru odgoja i usmjerenog obrazovanja „Nikola Tesla“ u Gospiću u kojem je nakon prvih demokratskih izbora imenovan ravnateljem. Dragovoljac je Domovinskog rata. U Oružanim snagama i MORH-u obnašao je mnoge zapovjedne, stožerne i upravne dužnosti, među kojima:
- Načelnik obavještajne službe i načelnik stožera 118. brigade Gospić
- Pomoćnik zapovjednika, načelnik stožera i vd zapovjednika 9. gardijske brigade
- Zamjenik načelnika Političke uprave MORH-a
- Ustrojio je i bio prvi načelnik Odjela za sigurnost Glavnog stožera
- Ustrojio je i bio prvi načelnik Personalne uprave Glavnog stožera
- Zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta
- Načelnik službe za nadzor naoružanja MORH-a
- Načelnik obavještajne uprave Glavnog stožera
Nositelj je više priznanja, deset odlikovanja i medalja, a za svoj rad je više puta pohvaljivan i nagrađivan od najviših dužnosnika u sustavu obrane i od strane predsjednika Republike Hrvatske.
Završio je najvišu školu u sustavu obrane, Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“. Oženjen je, otac dvoje djece, živi u Zagrebu.
Županica otvorenje
Izložba Rat u Ukrajini i Domovinski rat – razlike i sličnosti izložba je dokumentarne fotografije. Izložene fotografije Domovinskog rata su iz arhiva povijesne postrojbe Karlovačkog počasnog voda ZNG 91. (zeenge devedeset prve), a fotografije rata u Ukrajini dostavili su Ivan Ričkov Ilič i Vladimir Kubinski.
Izložbu će otvoriti županica Martina Furdek Hajdin.