Ovih dana statistika koju ćemo ukratko izložiti u ovom tekstu, sasvim sigurno neće doći do izražaja, u zraku je duh blagdana i svi se, takoreći, volimo. Ali začas će sva ta čarolija nestati, i vratit ćemo se u životne rutine koje nisu tako blage prema nama, a posebice prema mladima. U četvrtak 21.12. održana je završna konferencija projekta GPS 1.1. – Generacija Podrške i destigmatizacije, na kojoj su predstavljeni dugo iščekivani rezultati istraživanja o specifičnim potrebama mladih u području mentalnog zdravlja. Podaci su i više zabrinjavajući nego se očekivalo. Kako su izvijestile glavne istraživačice i autorice kvantitativnog dijela istraživanja, s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Marita Grubišić-Čabo i Jana Šimon, prema DASS-21 skali, odnosno skali depresivnosti, anksioznosti i stresa, više od polovine sudionika mladih Karlovčana koji su sudjelovali u
anketnom upitniku pokazali su povišene ili izrazito povišene razine u sva tri područja. K tomu, kad su upitani da ocijene svoje mentalno i fizičko zdravlje ocjenom od 1 do 5, pri čemu je njih gotovo 32% svoje mentalno zdravlje ocijenilo sa dvije najniže ocjene („loše“ i „u redu“).
Iako uzorak nije znanstveno-istraživački reprezentativan, istraživanje anketnim upitnikom je okupilo više od 300 ispitanika od kojih je njih više od 240 srednjoškolske dobi. Ovi podaci vrlo jasno ukazuju koliko su djeca i mladi danas opterećeni i pod konstantnim osjećajem unutarnjeg nemira i panike, a ponajviše – saznajemo od ispitanih stručnjaka – zbog svih svjetskih kriza kojima smo okruženi već godinama. Od konstantnih ratova i tenzija u različitim dijelovima svijeta pa i u našem susjedstvu, prijetećih pandemija,
prirodnih katastrofa pa sve do iznimno stresne svakodnevice, silnih pritisaka kojeg doživljavaju kod kuće, u školi, na fakultetu ili na poslu te onog sveopćeg pritiska društva pojačanog uznapredovalim digitalnim tehnologijama.
Projektom GPS 1.1., udruga za društveni razvoj i neformalno obrazovanje DrONe, uz Radnu skupinu za promociju mentalnog zdravlja mladih koju je tim povodom okupila, želi osvijestiti javnost o ovim alarmantnim podacima te potaknuti raspravu o tome u javnom prostoru i sa donositeljima odluka ne bi li se javne politike promijenile u korist mladih te konačno odgovorile na njihove stvaren potrebe. Mladi naime već godinama ističu kako im je u gradu odnosno županiji potrebno savjetovalište za mentalno zdravlje koje će biti potpuno vaninstitucionalizirano, odvojeno od bolnice ili bilo koje druge institucije u tom smislu – naprosto, mjesto gdje će moći bez osude i stigme otići s nekim porazgovarati. To je
potvrđeno i u čak tri strateška dokumenta, od čega dva Gradska programa za mlade Grada Karlovca (15.-18. i 20.-23.) te Programom za mlade Karlovačke županije 2017. – 2020. Ipak, od toga još uvijek nema ništa, a stanje mentalnog zdravlja svake nove generacije pod sve je većim rizikom.
Uz analizu stanja njihova mentalnog zdravlja, istraživanjem je izrađena i detaljna kvalitativna analiza koju je predvodila stručna suradnica udruge Tanja Novosel, a koja je obuhvatila polustrukturirane intervjue sa stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja te fokus grupe s mladim osobama. Tim segmentom istraživanja potvrđeno je kako mladi vide odgovor na pitanje njihova mentalnog zdravlja, i što oni smatraju da bi bilo pravo rješenje na trenutne izazove. Publikacija i svi detalji o istraživanju dostupni su putem mrežnih i društvenih stranica udruge DrONe.
Projekt GPS 1.1. – Generacija Podrške i deStigmatizacije podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je udruga DrONe, a partnerski konzorcij čine udruge Carpe Diem, Kinoklub Karlovac, Integrativni centar mentalnog zdravlja “Zajedno snažniji”, Mreža mladih Hrvatske te Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Projekt je u trajanju od 1.11.2022. do 31.12.2023., a njegova ukupna vrijednost iznosi 14.989,16 €.