Jeste li od onih ljudi kojima prva jutarnja šalica kave predstavlja pravu malu životnu radost?
Kava na vas djeluje poticajno, olakšava svakodnevni početak rada, zataškava umor kao i sve teškoće i brige? Tipični odgovor koji opisuje djelovanje jednog stimulansa!
Kava kao stimulans ne uzrokuje ovisnost u klasičnom smislu riječi, ali se čovjek vrlo lako navikne na taj napitak.
A kako to da uopće konzumiramo taj crni napitak koji u našem društvu zauzima važan položaj. Priznajte, iako niste ljubitelj kave, ipak ponekad upotrijebite onu: Idemo na kavu?!
Kava je navodno poznata već više od 3000 godina, a počeci konzumiranja kave vezani su uz etiopsko pleme Galla. Naime, ti Etiopljani miješali su plod kave sa životinjskom masti i konzumirali ga kao stimulans prije odlazaka u bitke.
Prema jednoj legendi, u ljudsku prehranu uveo ju je pastir Kaldi koji je čuvajući koze primjetio da su one puno energičnije kad jedu plodove kave.
Arapski trgovi prenose kavu u Arabiju gdje ju počinju kultivirati, a nazvali su je uobičajenim nazivom za svako piće – qahwa. Kako im je alkohol bio zabranjen, kava je postajala sve popularnija, a riječ qahwa postala je sinonim za dragocjeni crni napitak.
U Europu, točnije u Veneciju, stiže 1615. godine zahvaljujući mletačkim trgovcima.
Zanimljivo je da je stav katoličke crkve prvo bio da je kava “đavolji” napitak jer je vjernike odvlačila od crkve, a slično se prije toga događalo muslimanima u Meki.
Biskupi su tražili od pape Klementa IX. da zabrani taj đavolji napitak, međutim on u 18. stoljeću posvećuje kavu koja se od tada kao kršćansko piće širi cijelom Europom.
Do kraja 18. stoljeća kava je postala najbolji izvozni proizvod, a danas se nalazi na drugom mjestu, iza nafte.
Najpoznatiji sastojak kave je svakako kofein, spoj koji djeluje na blokiranje inhibitornog neurotransmitera adenozina u mozgu. Kad je adenozin blokiran, otpuštaju se neurotransmiteri norepinefrin i dopamin, što djeluje na povećanje budnosti i koncentracije, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.
Ako pijemo previše kave možemo postati ovisni. Preporuča se piti maksimalno tri šalice kave dnevno.
Najuočljiviji simptomi ovisnosti su glavobolja, bezvoljnost i razdražljivost, koji se pojavljuju kad odjednom prestanete piti kavu iako ste je dosad učestalo konzumirali.
Starenjem organizam postaje osjetljiviji na kofein i prekomjerno unošenje može uzrokovati nervozu, ubrzano lupanje srca, pojavu grčeva u donjim ekstremitetima, a nerijetko i u šakama, kao i ozbiljne poremećaje sna. Kava pokazuje diuretski učinak na organizam, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma u obliku mokraće. Budući da je kofein prilično jaki stimulans, posebno za osobe starije životne dobi, vrijedi pravilo da se kava pije tijekom prijepodneva ili u ranim poslijepodnevnim satima.