” Ako vi nećete brinuti o sebi – tko će? “
Voće i povrće, a posebno svježe i organski proizvedeno bez aditiva, pesticida i umjetnih gnojiva je najkvalitetniji izvor energije, vitamina i minerala što nam je majka priroda podarila.
Svaki sočni plod prava je riznica hranjivih tvari, energetska bomba prepuna zdravlja i vitalnosti. Nažalost, prema stručnim istraživanjima Hrvati ne konzumiraju dovoljne količine voća i povrća što dovodi do povećanog rizika od brojnih poremećaja poput visokog tlaka, lošeg kolesterola, krvožilnih bolesti, bolesti srca, ali i tumora.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča konzumaciju najmanje 400 grama voća i povrća na dan u što ne ulaze krumpir, riža i slične namirnice. Prema najnovijim istraživanjima, dokazano je da dvostruka količina, 800 grama na dan, dovodi do značajnog smanjenja rizika od bolesti te osjetljive zdravstvene blagodati.
Jednostavno rečeno – što više to bolje, gornje granice nema.
U nekim zemljama zapadne Europe, provodi se inicijativa 5 a day (5 na dan) koja ima za cilj potaknuti promjenu životnih navika kod građana kako bi na dan konzumirali najmanje 5 porcija voća i povrća. Jedna porcija odgovara npr. jednoj jabuci, 5, 6 šljiva, jednom svježem krastavcu, jednoj rajčici i sl. Stoga bi primjer minimalne količine voća i povrća koju treba pojesti kroz jedan dan bio: 1 velika rajčica, 1 jabuka, 1 naranča, obilna porcija zelenog kupusa na salatu, puna šaka kupina te bademi ili orasi kao usputne grickalice.
Kod konzumacije voća i povrća napominjemo da je najzdravije svježe i neprerađeno jer kuhanjem dolazi do gubitka hranjivih tvari. Isto tako je bitno naglasiti da treba prakticirati raznovrsnu prehranu, što znači jesti što više vrsta različitih namirnica, a ne se ograničiti samo na nekoliko.
Svako je voće zdravo, no kao najbogatije hranjivim tvarima i antioksidanskima koji sprječavaju starenje organizma ističe se bobičasto voće poput kupine, borovnice, aronije, zatim agrumi bogati vitaminom C poput limuna, grejpa, naranči kao i lubenice, kivi i smokve.
Od povrća svojim pozitivnim utjecajem na tjelesno i psihičko zdravlje ističu se rajčica, mrkva, brokula, kupus, zelena salata kao i luk te posebno češnjak. Orašasti plodovi poput oraha, badema, brazilskih oraščića i lješnjaka prava su superhrana te su krcati mnoštvom sastojaka neophodnim za zdrav razvoj i funkcionalnost organizma. Sezonski divlji plodovi, gljive, vrganji i kesteni ističu se jedinstvenim okusom, a po zdravstvenim blagodatima ne zaostaju za svježim voćem i povrćem.
Još neke iznimno zdrave namirnice koje svakako trebate uvrstiti u svoju i prehranu svoje obitelji su med, maslinovo ulje, ekstra djevičansko kokosovo ulje iz organske proizvodnje te čisti organski kakao (naglašavamo da tu mislimo na čisti, neprerađeni kakao koji je jedna od najzdravijih namirnica na svijetu, a ne o industrijskim dodatcima prehrani prepunim šećera koji s njime nemaju veze).
Najvažnije je od malena stvoriti zdrave navike, stoga potičimo svoje mališane da jedu što više zdravih i kvalitetnih namirnica, žive aktivnim načinom života te tako stvore ispravne temelje za svoje buduće psihofizičko blagostanje. Vitalnost i dug život ponajviše ovise o nama samima i o tome kako se sami ponašamo prema svome tijelu. Nije bez razloga ona stara narodna: “Ono si što jedeš!”
” Brinite o zdravlju svaki dan, a ne samo kad ste bolesni! “
