U sklopu Međunarodnog templarskog konventa, koji se ovaj vikend održava u Hrvatskoj, Hrvatski viteški red templara O.S.M.T.H.U. organizira kulturno-edukativno događanje otvoreno za javnost pod nazivom
“Očuvanje viteških vrijednosti i hrvatske povijesne baštine”,
a koje će se održati u subotu 11. svibnja 2024. s početkom u 16.00 sati
u Starom gradu Ozlju, odnosno tamošnjem dvorcu,
Ul. Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
Dvorac ponosno stoji na klisuri iznad rijeke Kupe na putu od Karlovca prema Jurovskom Brodu i Sloveniji te svjedoči o baštini slavne obitelji Zrinskih i Frankopana, a o kojem skrbi Družba Braća hrvatskoga zmaja.
U sklopu događanja predviđena su dva panela, koje će najaviti Antonia Ćosić.
- U prvom panelu pod nazivom “Kršćansko viteštvo u suvremenom društvu” sudjeluju: prof. dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Damir Jelić i veliki prior hrvatskih templara Lovro Tomašinec.
- U drugom panelu pod nazivom “Sveti Juraj i viteške tradicije” predavanja će održati: John von Blauch i Richard van Doren.
Upoznajte bogatu baštinu vitezova templara u Hrvatskoj, suvremene oblike tradicionalnog viteštva i važnost viteške tradicije u svijetu.
Ukratko o templarima u Hrvatskoj
Templari su jedan od najznačajnijih viteških redova koji su nastali u srednjem vijeku. Predstavljali su poseban oblik redovničkih zajednica u sebi spajajući i ostvarujući dva ideala srednjovjekovnog čovjeka – posvećenost Bogu u redovničkom životu i vrline viteštva. Njihova povijest tema je koja je privlačila pozornost i znanstvenih krugova, i šire javnosti od srednjovjekovnog doba do naših dana. Pritom je važnu ulogu odigrao i način na koji je Red nestao, odnosno bio uništen, a što je dovelo i do nastanka različitih mitova i priča vezanih uz templare.
Hrvatska ima višestoljetnu templarsku tradiciju, koja je prilično nepoznata u široj javnosti. Diljem Hrvatske nalaze se ostaci bogate templarske baštine koju tek treba vrednovati i otkriti domaćoj i europskoj javnosti, u kojoj kontinuirano raste zanimanje za ovaj mistični redovnički viteški red.
Vitezovi templari su po nalogu pape u Hrvatsku došli u prvoj polovini XII. stoljeća. Temeljna im je zadaća bila čuvanje hodočasničkih putova prema Svetoj zemlji. Ujedno su štitili kršćanske vladare toga doba na ovim prostorima, koji su im u zahvalu darivali posjede na kojima su gradili svoje utvrde, a u njima i sakralne objekte – crkve. Poznate su lokacije niza crkava i utvrda koje su podizali templari diljem Hrvatske. Iza sebe su ostavili više od trideset posjeda, utvrda i crkava. Nažalost, svi ti objekti su stradali u turskim osvajanjima. Dokumenti jasno govore o neprekidnom boravku templara na našim prostorima u trajanju od više od 150 godina! Budući da su bili ne samo hrabri vitezovi već i intelektualci te su održavali trajne veze s europskim prijestolnicama i naprednom arapskom civilizacijom, bili su vrsni liječnici, bankari, diplomati… S porastom njihova utjecaja i moći, u Europi su postupno dobivali i zavidne neprijatelje, od kojih su ih neki nastojali ocrniti kako bi se domogli njihova bogatstva. Sve je to dovelo do ukidanja reda i progona te nastanka mnogobrojnih legendi i mitova. Međutim, današnji njihovi baštinici i promotori su udruge i bratovštine, koje podupire Crkva, te se bave kulturnim i duhovnim djelatnostima, a među njima je i Hrvatski viteški red templara utemeljen 2006.
Hrvatski templari održavaju svoju tradicionalnu manifestaciju svakog proljeća oko blagdana svetog Jurja na važnim povijesnim lokacijama. Svake godine ugošćavaju mnogobrojna templarska izaslanstva iz cijelog svijeta te, budući da hrvatska metropola baštini templarsku tradiciju, nastoji na znanstvenoj i stručnoj razini približiti našu bogatu baštinu svijetu. Naime, poznato je kako su na prostoru današnje Nove Vesi bili templarski posjedi, čak i kad su bili zabranjeni u Europi, u čemu se Hrvatska još jednom pokazala odgovornom i trezvenom, budući da se tek stoljećima kasnije otkrila prava namjera zabrane tog crkvenog viteškog reda. A to je da se francuski kralj Filip Lijepi, koji je bio njihov veliki dužnik dokopa njihova bogatstva. To je učinio ucijenivši papu Klementa, o čemu svjedoče dokumenti iz Tajnog vatikanskog arhiva, koji su javnosti postali dostupni prije dvadesetak godina.
Simbolični povratak templara na Novu Ves svjedoči spomen ploča na početku te zagrebačke ulice, koja je postavljena 2019. godine. Na njoj stoji: „Nova Ves je bila zagrebačko sjedište vitezova templara. Na ovom posjedu zagrebački biskup Prodan (1172. -1185.) dao im je sagraditi samostan i crkvu sv. Zaharija. Nakon ukidanja templarskog reda 1312. zagrebački biskup blaženi Augustin Kažotić (1303. -1322.) ovdje im je pružio posljednje utočište u Europi.“.