Kraj ljeta i početak nove školske godine za mlade često znači naglu promjenu ritma – povratak školskim obavezama, očekivanjima roditelja i nastavnika, ali i stalnim uspoređivanjima na društvenim mrežama. Sve više stručnjaka upozorava da upravo ovaj period donosi povećan stres kod djece i adolescenata, a samim time i rizik za mentalno zdravlje.
Psiholozi ističu da su današnji mladi izloženi višestrukim pritiscima – moraju biti uspješni u školi, popularni u društvu, aktivni u sportu ili drugim aktivnostima, a pritom stalno dostupni online. Društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti i uspjeha, zbog čega se mladi osjećaju nedovoljno dobri ili manje vrijedni.
Nacionalna istraživanja potvrđuju zabrinjavajući trend: raste broj mladih koji prijavljuju anksioznost, nesanicu, osjećaj usamljenosti i teškoće u koncentraciji. Posebno su ranjivi oni u prijelaznim fazama – učenici koji prelaze iz osnovne u srednju školu ili iz srednje u fakultetski sustav.
Rješenje se, naglašavaju stručnjaci, ne nalazi samo u obiteljima, već i u zajednici. Potrebni su programi podrške u školama, lakša dostupnost školskih psihologa, radionice o digitalnoj pismenosti i emocionalnoj otpornosti, ali i otvoreni prostori gdje mladi mogu sigurno razgovarati o svojim problemima.
„Najvažnije je da mladi znaju kako nisu sami i da potražiti pomoć nije znak slabosti nego hrabrosti“, poruka je stručnjaka koji apeliraju i na roditelje da obrate pažnju na promjene u ponašanju djece – povlačenje u sebe, nagle promjene raspoloženja ili pad uspjeha u školi mogu biti signali za razgovor i stručnu pomoć.
Povratak u školske klupe uvijek je novi izazov, no s podrškom obitelji, škole i zajednice, on može postati prilika za rast, a ne izvor stresa.