Od samih početaka civilizacije Mjesec je zaokupljao ljudsku maštu. Brojne su predaje izvedene o podrijetlu i prirodi tog vjernog Zemljinog pratitelja. Uz Sunce, Mjesec je bio najobožavanije nebesko tijelo koje je predstavljalo razne bogove i božice.
Često je uz Mjesec vezan ženski aspekt i srebro, dok je Sunce predstavljalo muškost i zlato.
Nadahnuće mitovima, božanstvo ljudima – Mjesec je bio i ostao izvor divljenja i zanimanja!
Grčko nam bajoslovlje govori o Mjesecu – Seleni, kćeri titana Hiperiona i žene mu Tije, koja je bila toliko prekrasna da su pred njom blijedjele zvijezde. Selenin je pandan u rimskom bajoslovlju božica Luna. Klasična rimska kultura govori o Dijani, sestri Apolona – boga Sunca, božici lova, divljih životinja i šuma, ali i vladarici Mjeseca koja je na tom položaju naslijedila Lunu. Prelijepa i neukrotiva Dijana je svoje djevičansko tijelo smatrala svetinjom koje nijedan muškarac ne smije vidjeti. Jednom dok se kupala gola u jezeru, slučajno je naišao zalutali lovac Akteon. Ljutita Dijana pretvorila ga je u jelena. Njegovi vlastiti psi su ga sa zadovoljstvom rastrgali. S rimskim božicama se nije bilo za šaliti!
Posebnu su pozornost privlačile pomrčine koje su dobivale ulogu božanskih znakova i povijesnih prekretnica. Tajanstvenost i misterioznost prva su asocijacija na Mjesec. Mračna maglovita noć i srebrni Mjesec koji se uzdiže iznad šume kod naših su predaka morali buditi posebne osjećaje strahopoštovanja.
Od drevnih vremena ljudi su vjerovali kako Mjesec može utjecati na ponašanje i osobnost. Europa je vjerovala kako je pun Mjesec uzrok ludosti i čudnog te poremećenog ponašanja, dovoljno se samo prisjetiti legendi o vukodlacima i vampirima. Vjerovalo se da se za punog Mjeseca ljudi mogu pretvoriti u strašne vukodlake.
Vukovi i Mjesec često su povezivani. Te veličanstvene životinje nepravedno su optuživane za kolaboraciju sa zlim Mjesečevim energijama. No, bilo kako bilo, zvuk zavijanja vukova na Mjesec, taj iskonski zov divljine, neukrotivi poziv na slobodu, nadahnuće Jacka Londona, ostao je i biti će jedan od najtajanstvenijih epskih pečata nepokorene prirode.
Potvrđeno je da Mjesec svojim gravitacijskim djelovanjem utječe na plimu i oseku, stoga je moguće da ima utjecaj i na ljudski organizam. Moderna znanost i istraživanja trude se to dokazati.
Naravno, vukodlaci i vampiri ne postoje, ali u središtu zanimanja je opet pun Mjesec.
Statistika (barem po interpretacijama određenih istraživača) pokazuje kako za punog Mjeseca raste broj nasilnih zločina, tjelesnih napada pa čak i ugriza životinja. Isto tako, primijećeno je da za punog Mjeseca ljudi postanu razdražljivi, nervozni, lakše ih je isprovocirati te brže ulaze u sukobe.
Znanstvenici s jednog švicarskog sveučilišta smatraju kako se odgovor na to pitanje krije u povijesnom evolucijskom naslijeđu čovjeka. Naime, za vrijeme punog Mjeseca našim je pretcima po noći zbog jake svjetlosti prijetila veća opasnost. Stoga su navikli spavati lakšim snom te biti uznemireniji. Stoljeća i tisućljeća su se promijenila, no navike upisane duboko u podsvijesti i dalje ostaju. Puni Mjesec stoga u nama budi prapovijesnog pradjeda.
No, neki njemački znanstvenici tvrde suprotno. Po njima, Mjesec ne igra nikakvu ulogu na naše ponašanje već se radi o tome što mi vjerujemo da on na nas utječe pa se unaprijed podsvjesno ponašamo po našim lažnim uvjerenjima.
A možda je odgovor puno prozaičniji, za punog Mjeseca bolje se vidi pa je nasilnicima, lopovima kao i zlonamjernim životinjama lakše ostvariti njihove paklene planove. A i pruža savršen alibi.
Smatra se da je za punog Mjeseca djelovanje raznih čarobnih moći i zakulisnih energija najjače pa stoga upravo tih noći razni smrtno ozbiljni okultisti, wannabe čarobnjaci i uvjerene novokomponirane vještice dolaze na svoje.
Uza svu čarobnu Mjesečevu moć, vjerojatno još nisu dostigli božicu Dijanu u pretvaranju lovaca u jelene. Klasika ipak dominira! 🙂
Ne bave se Mjesecom samo drevne mitologije slavnih civilizacija i moderni čarobnjaci, već i razni teoretičari i alternativni pustolovi.
Moderno doba donosi nove priče pa sada neki vjeruju kako je Mjesec šupalj, kako su na njemu izvanzemaljske baze ili kako Amerikanci nikada gore nisu niti sletjeli one davne 1969. već su sve snimili u nekoj divlje-zapadnoj pustinji.
Što je od svega toga istina – ne znamo. Sigurni smo samo za plimu i oseku, a indicije ukazuju na to da nas puni Mjesec voli malo izluditi. Sve ostalo ostaje u bespućima špekulacija, alternative, ali i od svega najvažnije – ljudske podsvijesti i (para)psihologije.
KARLOVAČKE, HRVATSKE I SVJETSKE ZANIMLJIVOSTI
TRAGIČAN ZAVRŠETAK NAJLJEPŠE KARLOVAČKE LJUBAVNE PRIČE
IGRA PRIJESTOLJA U OZLJU – POTRAGA ZA KRUNOM KRALJA ZVONIMIRA
PUTOVIMA BRAĆE SELJAN – U SPOMEN NA NAJPOZNATIJE KARLOVAČKE PUTNIKE
13. SRPANJ 1579. – DAN ROĐENJA GRADA KARLOVCA
HRVATSKA IMENA – SVE O HRVATSKIM IMENIMA ZA DJECU!
ZA PONOSNE MALE JUNAKE – STARA HRVATSKA IMENA KOJA SU NOSILI VLADARI, KRALJEVI I PLEMIĆI
ZABORAVLJENA IMENA IZ HRVATSKE MITOLOGIJE I POVIJESTI – VRIJEME JE DA PONOVNO OŽIVE
ZABORAVLJENI HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI
BRIGADIRČIĆI – PREFINI I JEDNOSTAVNI BOŽIĆNI SLATKIŠI
VINCEKOVO I HOD KROZ VINOGRADARSKU GODINU
ZAŠTO I KAKO SLAVIMO VALENTINOVO?
NAŠI USKRŠNJI BIČAJI – OD VAZMENKI I PISANICA DO KOTAČKANJA
FABERGEOVA JAJA – NAJSKUPLJE I NAJPOZNATIJE PISANICE NA SVIJETU