Donosimo Vam nekoliko prekrasnih ženskih imena koja su nosile velike žene kršćanske vjere te ih možete dati svojoj djeci. Nekada je kod Hrvata, a ponegdje je i danas, bio običaj da se djeci daju imena po katoličkom kalendaru tj. djeca bi ime dobivala po svetcu na čiji su se spomendan rodila. Iz tog razloga Vam uz svako ime svetice donosimo i nadnevak njenog spomendana te značenje imena u jeziku iz kojeg potječe, a najčešće su to grčki i latinski jezik. Neka Vaša djeca imaju svete zagovornice i zaštitnice.
Nomen est omen – Ime je znamen!
ADELA – Njemačko ime koje ima značenje „plemenita, plemićkog roda“. Nosila ga je kršćanska svetica franačkog podrijetla iz 7. vijeka, osnivačica francuskog samostana Pfazel. Druga kršćanska svetica, sveta Adela Normanska, znana i kao Adela Engleska ili Adela Blojiška (o. 1067. — 8. ožujka 1137.), bila je engleska princeza i blojiška grofica te majka kralja Stjepana. Adela je bila kći kralja Engleske Vilima I. Osvajača i kraljice Engleske Matilde Flandrijske. Spomendan joj je 24. veljače. Nosilo ga je još nekoliko znamenitih plemkinja i velikih žena europske povijesti.
ALEKSANDRA – Grčko ime popularno diljem Europe, dolazi od muškog imena Aleksandar koje znači „branitelj, zaštitnik ljudi“. Vrhovna grčka božica, Zeusova supruga, božica braka, obitelji i žena nosila je ime Hera Aleksandra (“braniteljica, zaštitnica ljudi”). Sveta Aleksandra Rimska ranokršćanska je svetica i mučenica čiji se spomendan slavi 23. travnja. Jedno je od najčešćih imena europske civilizacije koje u sebi objedinjuje moć i snagu svoga značenja te junaštvo i smionost svojih slavnih nositelja. Nosili su ga brojni kraljevi i kraljice, plemići i plemkinje, vitezovi, kao i katolički pape. Najpoznatiji Aleksandar je antički osvajač Aleksandar Veliki Makedonski koji je do 32. godine života pokorio gotovo cijeli poznati svijet te zauvijek promijenio tijek povijesti.
AMALIJA – Sveta Amalija kršćanska je svetica iz 7.-og stoljeća, majka trojice svetaca. Spomendan joj se slavi 10. srpnja. Ime Amalija dolazi iz njemačkog jezika te znači „marljiva, radišna, vrijedna“.
ANASTAZIJA – Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće – Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu. Njene relikvije se danas nalaze u Katedrali sv. Stošije u Zadru te je zaštitnica Zadarske nadbiskupije. Ime je grčkog podrijetla i znači „ona koja je uskrsnula“, a Stošija i Staža su hrvatske inačice imena. Ime Anastazija je rasprostranjeno i zbog priče o ruskoj princezi Anastaziji Romanovoj. Spomendani svete Anastazije su 25. prosinca i 15. siječnja.
ANĐELA (Anđelina) – Sveta Anđela Merici (Desenzano del Garda, 21. ožujka 1474. – Brescia, 27. siječnja 1540.), katolička redovnica, svetica i utemeljiteljica uršulinki. Ime potječe od grčke riječi „angelos“ što u prijevodu znači „anđeo, glasnik, vjesnik“ stoga se Anđela prevodi kao “anđeoska” ili “ona koju su dali anđeli”. Spomendan svete Anđele Merici je 27. siječnja.
AURELIJA – Sveta Aurelija iz Strasbourga znamenita je kršćanska mučenica iz 4.-og stoljeća. Sveta Aurelija iz Regensburga kršćanska je svetica, kći franačkog kralja koja je pobjegla od roditelja kako bi izbjegla brak koji su joj oni dogovorili. Spomendan im je 15. listopada. Ime Aurelija dolazi iz latinskog jezika i znači “zlatna”, stoga su mu hrvatski oblici Zlatka i Zlata.
BARBARA – Sveta Barbara, kršćanska svetica iz 3. stoljeća, djevica i mučenica, zaštitnica rudara i dobre smrti, jedna od Četrnaest svetih pomoćnika u nevoljama. Ime joj dolazi iz grčkog jezika u kojem znači „tuđa, strana, neobična, divlja“. Spomendan joj je 4. prosinca. Barbara Celjska (1392. – Melnik, Češka, 11. srpnja 1451.) bila je hrvatska velikašica, kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg, žena iznimne ljepote i oštroumnosti te političkih vještina. U narodu je zapamćena kao Crna kraljica zbog svoje elegantne crne odjeće.
DARIJA – Sveta Darija je ranokršćanska svetica koja je mučeničkom smrću umrla zajedno sa svojim suprugom u 3. ili 4. stoljeću, a spomendan joj je 25. listopada. Ime Darija je ženski oblik muškog imena Darije koje je nastalo od latinskog oblika imena “Darius”, a koje pak dolazi od grčkog “Dariós”. Svemu je početak staroperzijsko ime Darayavahuš koje se sastoji od riječi „daraja“ u značenju „posjedovanje, držanje“ i riječi „vahu“ što znači „bogatstvo, blago“, pa bi mu značenje bilo „dobrostojeći, bogataš“. Najpoznatiji je perzijski kralj (šah) Darije Veliki iz loze Ahemenida.
DIONIZIJA (Denisa) – Sveta Dionizija iz Lampsaka kršćanska je mučenica iz 3. stoljeća čiji se spomendan slavi 15. svibnja zajedno sa spomendanima njenih mučeničkih sudruga Petra, Andrije i Pavla. Ime joj dolazi od imena grčkog boga plodnosti zemlje, veselja i vegetacije Dioniza, a Denisa je danas vrlo popularan moderni oblik istog imena.
DOROTEJA (Teodora, Dora) – Sveta Doroteja Cezarejska, kršćanska mučenica s prijelaza iz 3. u 4. stoljeće. Ime joj dolazi iz grčkog jezika i znači „ona koja je božji dar“. Dora je česta hrvatska skraćena inačica, a Teodora ime istog značenja u grčkom jeziku. Spomendan joj je 6. veljače.
EMILIJA – Sveta Emilija Cezarejska, kršćanska svetica uzornog života iz 4. stoljeća. Ime joj dolazi iz latinskog “Aemilius” u značenju “natjecatelj, protivnik”. Spomendan joj je 30. svibnja.
EUGENIJA – Sveta Eugenija Rimska bila je ranokršćanska svetica i mučenica iz 3. stoljeća nakon Krista. Štovanje joj je u rana kršćanska vremena bilo osobito rašireno u Rimu, a slavi se 25. prosinca. Ime Eugenija dolazi od grčke riječi „eugenés“ što znači „plemenita roda, plemenit“. Vrlo je često i omiljeno ime kod europskog plemstva.
IRENA – Sveta Irena Rimska ranokršćanska je svetica iz 3. stoljeća. Spomendan joj se slavi 22. siječnja. Ime Irena je izvedeno iz grčkog imena Eiréne. Po grčkoj mitologiji, ona je božica mira. Često je europsko vladarsko ime.
JANJA – Sveta Janja Rimska, kršćanska svetica i mučenica pogubljena oko 304. godine u dobi od samo 12 godina, zaštitnica kršćanske mladeži. Njeno izvorno grčko ime označava čistoću i nevinost. Spomendan joj je 21. siječnja.
JELENA (Helena, Elena) – Sveta Jelena Križarica (oko 248. – Carigrad, 18. kolovoza, 329.), majka rimskog cara Konstantina Velikog, zaštitnica kršćana. Naziv Križarica je dobila jer je po predaji sudjelovala u nalasku drveta križa na kojem je Isus umro (Pravi križ). U riznici dubrovačke katedrale se, između ostalog, nalazi komad drveta s Isusova križa. Prema predaji ga je u Dubrovnik donijela hrvatska kraljica Margarita, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine). Na poticaj svete Jelene izgrađene su Bazilika svetog Križa u Jeruzalemu, Crkva Kristovog rođenja u Betlehemu, Crkva na Maslinskoj gori i brojne druge crkve te vjerski objekti ranoga kršćanstva. Spomendan svete Jelene Križarice je 18. kolovoza. Ime Jelena je jedno od najčešćih hrvatskih imena koje je nosila i srednjovjekovna hrvatska kraljica Jelena Slavna, supruga kralja Mihovila Krešimira II.. Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Dmitra Zvonimira.
Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“. Jelena Nelipčić bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kasnije hrvatsko-bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje. Jelena je izvorni hrvatski oblik, a ostali česti oblici su Helena i Elena. Jedna od najpoznatijih Helena je slavna Helena Trojanska iz grčke povijesti, najljepša žena na svijetu zbog čije je otmice započeo Trojanski rat. Ime Helena jedno je od najčešćih i najelegantnijih imena europske civilizacije koje u sebi utjelovljuje plemeniti duh antičke Europe i Sredozemlja na čijim je temeljima nastala naša Zapadna kultura.
JULIJA – Sveta Julija iz Kartage, kršćanska mučenica i svetica, djevojka iz plemenite kršćanske obitelji. Spomendan joj je 22. svibnja.
JULIJANA – Sveta Julijana iz Nikomedije, kršćanska mučenica i svetica pogubljena 304. godine. Spomendan joj je 16. veljače.
JUSTINA – Sveta Justina (3. stoljeće – Nikomedija, 26. rujna 304.) ranokršćanska je djevičanska svetica i mučenica čiji se spomendan slavi 26. rujna. Ime Justina dolazi iz latinskog jezika i znači “pravedna, čestita”.
KATARINA – Sveta Katarina Aleksandrijska (Aleksandrija, oko 282. – Aleksandrija, oko 307.), kršćanska svetica i mučenica. Sveta Katarina Sijenska (Siena, Italija, 25. ožujka 1347. – Rim, 29. travnja 1380.) bila je sestra dominikanka i katolička svetica. Ime Katarina je izvedeno od grčkog “katharos” (katarza) u značenju “čista, neokaljana“. U hrvatskom narodu iznimno je štovana i hrvatsko-bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić koja je proglašena blaženicom Katoličke Crkve. Spomendan svete Katarine Aleksandrijske je 25. studenog, svete Katarine Sijenske 29. travnja, a blažene kraljice Katarine Kosače-Kotromanić je 25. listopada.
KRISTINA – Sveta Kristina iz Bolsena kršćanska je svetica i mučenica iz 4. stoljeća, a spomendan joj je 24. srpnja. Ime Kristina je grčkog podrijetla te se može prevesti kao “kršćanka”. Kristina Švedska znamenita je švedska kraljica iz 17.-og stoljeća.
LAURA – Sveta Laura iz Córdobe kršćanska je mučenica koja je ubijena 864. godine za vrijeme muslimanske okupacije Španjolske. Spomendan joj je 19. listopada. Ime Laura dolazi iz latinskog izraza za “lovor, lovorov vijenac” pa mu je stoga hrvatski prijevod ime Lovorka. Lovorov vijenac su kao simbol vječnosti i slave u antičko vrijeme nosili carevi, pjesnici, učenjaci i olimpijski pobjednici.
LIDIJA – Sveta Lidija iz Tijatire prva je krštena Europljanka. Živjela je u Filipima, glavnom gradu Makedonije u prvom stoljeću nakon Krista. Spomendan joj je 20. svibnja. Žensko ime Lidija je grčkoga podrijetla i znači “lijepa”, “plemenita”, ali i “ona koja je iz Lidije” (Lidija je bila drevna antička pokrajina).
LJUDMILA – Sveta Ljudmila Češka, (Pšov, oko 860. – Tetín, 15. rujna 921.), češka kneginja i svetica, majka svetog Vjenceslava. Ime joj znači “ona koja je mila ljudima”. Spomendan joj je 16. rujna.
LUCIJA (Lucijana, Svjetlana, Jasna) – Sveta Lucija od Sirakuze (283. – 304.), kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Ime je izvedeno od latinske imenice lux (u genitivu lucis), a znači svjetlost te se najčešće davalo djevojčicama rođenim u sam osvit zore. Hrvatske inačice njenog imena su Svjetlana i Jasna. Kroz brojne običaje je iznimno štovana u hrvatskom narodu. Spomendan joj je 13. prosinca.
LUKRECIJA – Sveta Lukrecija iz Padove kršćanska je svetica i redovnica iz 15. stoljeća čiji se spomendan slavi 13. veljače. Ime Lukrecija dolazi od latinskog „Lucretia“ – „ona koja donosi korist“. Lukrecija je bila i rimska plemkinja iz 6.-og stoljeća prije Krista poznata po svojoj neobičnoj ljepoti i čednosti, a koja je postala motiv brojnih umjetničkih djela i pjesama.
MARINA – Sveta Margareta, Margareta Antiohijska, Ognjena Marija ili Sveta Marina (Antiohija, Pizidija 289. – 304.) kršćanska je svetica čiji se spomendan slavi 17. srpnja. Ime Marina dolazi iz latinskog jezika i znači “morska, od mora”.
MARGARETA (Margarita, Margita, Ivančica) – Sveta Margareta Antiohijska (289. – 304), kršćanska svetica, djevica i mučenica čiji je spomendan 17. srpnja. Ime je izvedeno od grčkog „margarites“ (μαργαρίτης) što znači “perla, biser”, a u hrvatskom jeziku označava i cvijet ivančicu pa se stoga ime Margareta poistovjećuje i s imenom Ivančica. Margarita je bila hrvatska kraljica, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine).
MELANIJA – Sveta Melanija Rimska – Starija (spomendan 8. srpnja) i njena unuka sveta Melanija Rimska – Mlađa (spomendan 31. prosinca) dvije su istaknute ranokršćanske svetice. Ime dolazi iz grčkog jezika i znači “crna, mračna”.
MONIKA – Sveta Monika (Tagaste, 331. – Ostia, 387.), kršćanska svetica, majka znamenitog kršćanskog teologa Aurelija Augustina, koji je upravo zahvaljujući njoj prihvatio kršćanstvo, a kasnije iscrpno opisao njen život i kršćanske vrline u Ispovijestima. Jedna je od najvećih kršćanskih svetica i uzora. Riječ monica je inačica riječi „monaca“ – redovnica, monahinja što dolazi od drevne latinske riječi „monicus“, a koja je pak izvorno grčka te znači „koji živi sam, osamljen, pustinjak(inja)“. Spomendan joj je 27. kolovoza.
NATALIJA – Sveta Natalija iz Nikomedije je ranokršćanska mučenica koja je 306. godine ubijena zajedno sa svojim suprugom Adrijanom. Spomendan joj je 1. prosinca. Sveta Natalija iz Córdobe je kršćanska mučenica koja je 852. godine ubijena zajedno sa suprugom Aurelijem za vrijeme muslimanske okupacije Španjolske. Spomendan joj je 27. srpnja. Ime Natalija je latinskog podrijetla i znači “rođena”, najviše se davalo djeci rođenoj na sam Božić pa bi se stoga moglo prevesti kao hrvatsko ime Božena ili Božidarka.
SABINA – Sveta Sabina Rimska bila je ranokršćanska mučenica iz plemenite rimske obitelji, a ubijena je 120. godine. Bazilika na Aventinu podignuta joj je 425.-e godine, a spomendan joj se slavi 27. listopada. Sabina je rimsko ime koje znači “Sabinjanka, podrijetlom iz roda Sabinjana”. Sabinjani su bili drevni narod iz srednje Italije koji se stopio s Rimljanima u jedan narod.
SOFIJA – Sveta Sofija Milanska, ranokršćanska mučenica iz Milana. Ime je grčkog podrijetla u značenju „mudrost“. Jedno je od najčešćih imena zapadne civilizacije, posebno često kod plemstva te uvijek u samom vrhu najpopularnijih imena u europskim zemljama. Spomendan joj je 15. svibnja.
TATJANA – Sveta Tatjana Rimska, djevica i kršćanska mučenica iz 3. stoljeća. Spomendan joj je 12. siječnja.
TEREZIJA (Tena) – Sveta Terezija Avilska (Avila, Španjolska, 28. ožujka 1515. – Alba de Tormes, 14. listopada 1582.), mističarka, književnica, svetica i reformatorica redovničke zajednice karmelićanki. Ime joj dolazi od grčkog “theros” što znači „ljeto“, a Tena je česta hrvatska skraćena inačica ovog popularnog europskog imena. Zaštitnica je Španjolske i grada Požege. Spomendan joj je 15. listopada.
URŠULA – Sveta Uršula, ranokršćanska mučenica i svetica, rimsko-britanska kraljevna. Ime joj dolazi od latinskog “ursa” što znači “medvjed”, simbol snage i odvažnosti. Spomendan joj je 21. listopada.
VALERIJA (Zdravka) – Sveta Valerija, ranokršćanska mučenica i svetica. Ime je latinskog podrijetla u značenju “snažna, zdrava, sposobna” te se prevodi kao hrvatsko ime Zdravka. Spomendan joj je 9. prosinca.
VERONIKA – Sveta Veronika, pobožna žena koja je hrabro pristupila Kristu za vrijeme njegovog križnog puta i obrisala svojim rupcem krv, znoj i pljuvačku s njegova lica. Ime joj dolazi od grčke riječi “berenike”, što u prijevodu znači “ona koja donosi pobjedu”. Spomendan joj je 4. veljače. Veronika Desinićka bila je supruga hrvatskog velikaša i bana Fridrika II. Celjskog uz koju se vežu brojne legende koje su danas neizostavan dio identiteta hrvatskog dvorca Veliki Tabor i hrvatske narodne baštine.
ZITA – Sveta Zita (Monte Sagrati, oko 1212. – Lucca, 27. travnja 1272.), talijanska svetica poznata po svojoj radišnosti. Ime može dolaziti iz talijanskog jezika u kojem znači “mlada djevojka”, iz mađarskog prijevoda latinskog imena u značenju “sretna”, iz baskijskog jezika u kojemu znači “sveta” ili pak iz grčkog jezika. Najpoznatija je Zita od Bourbon-Parme (9. svibnja 1892. – 14. ožujka 1989.), posljednja carica Austrije i kraljica Ugarske, Hrvatske i Češke, supruga kralja i cara Karla I. Austrijskog koji je proglašen blaženikom Katoličke Crkve. Spomendan svete Zite je 27. travnja.
https://www.karlovacki.info/dvanaest-najzvucnijih-i-najmocnijih-europskih-imena-za-djecu/
https://www.karlovacki.info/za-vase-princeze-predivni-oblici-imena-helena/
https://www.karlovacki.info/deset-najelegantnijih-classy-imena-za-zensku-djecu/
Sve o izvornim i tradicionalnim hrvatskim imenima za djecu pogledajte OVDJE.
Za ponosne male junake – stara hrvatska imena koja su nosili kraljevi, plemići i vitezovi pogledajte OVDJE.
Dvadeset nepravedno zaboravljenih retro & vintage hrvatskih imena pogledajte OVDJE.
Deset najsnažnijih hrvatskih ratničkih imena pogledajte OVDJE.
O tajanstvenim imenima proisteklim iz starohrvatske mitologije pročitajte OVDJE.
Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.
Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.
Deset najelegantnijih classy ženskih imena potražite OVDJE.
Stara muška imena s predivnim značenjima i slavnim nositeljima koja zaslužuju opet biti popularna pogledajte OVDJE.
Najljepša antička imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.
Prekrasna, elegantna i snažna ruska imena pogledajte OVDJE.
Europska i hrvatska kraljevska imena za Vaše male prinčeve i princeze pogledajte OVDJE.
Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.