TRIDESET NEPRAVEDNO ZABORAVLJENIH RETRO & VINTAGE HRVATSKIH IMENA

Nomen est omen – Ime je znamen!

Mislimo da je vrijeme da prelijepa stara imena koja su nosili naši djedovi i bake ponovno uđu u modu. Sve veća popularnost retro & vintage stila diljem Europe daje nam za pravo. Njihovim očuvanjem čuvamo i naš nacionalni identitet te prelijepi hrvatski jezik. Zbog toga što su i tradicionalna i rijetka, savršena su za one roditelje koji žele jedinstveno i pomalo neobično, a opet tradicionalno svevremensko ime za svoje mališane.

MUŠKA IMENA

BORNA – Knez Primorske Hrvatske od 810. do 821. godine. Izvedeno od „boriti se“. Danas vrlo često i moderno hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“.

Imena BornaDomagoj Hrvoje na ovim prostorima nalazimo samo u hrvatskom jeziku te ih nose isključivo Hrvati.

BRANIMIR – Staro narodno hrvatsko ime, a značenje mu je jasno – „onaj koji brani mir, branitelj i uzdržavatelj mira“.

Nosio ga je slavni hrvatski knez Branimir iz 9. stoljeća kao i niz poznatih Hrvata. Smatra se i hrvatskim prijevodom grčkog imena Aleksandarkoje znači „branitelj ljudi, onaj koji brani ljude“, a najpoznatiji Aleksandar je zasigurno slavni antički osvajač Aleksandar Veliki.

DAMIR – Izvorno hrvatsko ime koje dolazi od riječi “dati i “mir” što bi značilo “davatelj, donositelj mira”. Postalo je popularno zbog hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke koja ga je izmislila za svoje likove.

DAVOR – Starohrvatski bog rata, rodoljubne borbene pjesme davorije iz 19.-og stoljeća su dobile ime po njemu. Jedno od najčešćih izvornih hrvatskih imena koje danas nažalost pada u zaborav. Davor Gobac poznati je hrvatski rock pjevač.

DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i „goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo. Domagoj je bio knez Primorske Hrvatske od 864. do 876. godine poznat po svojoj hrabrosti i srčanosti. Zbog svog najslavnijeg nositelja ime Domagoj je postalo sinonim za junaštvo.

GORAN – Staro hrvatsko narodne ime koje znači “planinac, čovjek iz planine, brda, gore, gorski čovjek”.

Goran Ivanišević znameniti je hrvatski tenisač, osvajač Wimbledona 2001. godine.

HRVOJE – Staro hrvatsko ime, dolazi od narodnog imena Hrvat. Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), bio je veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski.

KREŠIMIR – Ime nekoliko hrvatskih kraljeva od kojih je zasigurno najpoznatiji slavni Petar Krešimir IV. Veliki koji je vladao od 1058. do 1074. godine. Izvedeno je od „krijesiti“ u značenju „iskriti“, ali i „buditi“ i nastavka -mir. Po tomu bi Krešimir značilo „Onaj koji svijetli u miru“ ili jednostavno „Prosvjetitelj“. KrešimirTomislav Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena.

KRUNOSLAV – Izvorno hrvatsko ime sastavljeno od riječi “kruna” i “slava” te znači “okrunjen, ovjenčan slavom” zbog čega se navodi kao hrvatski prijevod grčkog imena Stjepan koje ima isto značenje. Ženski oblik je Krunoslava.

MISLAV – Staro hrvatsko kneževsko ime sastavljeno od riječi “misliti” i “slava”. Knez Mislav je bio vladar Primorske Hrvatske od 835. do 845. godine.

MLADEN – Staro hrvatsko ime koje znači “mlad, mladolik”. Ime nekoliko moćnih hrvatskih velikaša iz obitelji knezova Šubića Bribirskih, predaka obitelji Zrinski.

TOMISLAV – Hrvatski knez i prvi okrunjeni hrvatski kralj (925. godine). Jedno od najčešćih hrvatskih imena koje je postalo posebno omiljeno nakon proslave tisuću godina Kraljevine Hrvatske 1925.-e godine. TomislavKrešimir i Zvonimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.

VEDRAN – Hrvatsko narodno ime izvedeno iz pridjeva “vedar” te znači “veseo, radostan”. Vedran Ćorluka znameniti je hrvatski nogometni reprezentativac.

ZVONIMIR – Dmitar Zvonimir, hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske, vladao je od 1075. do 1089. godine te je jedan od najuspješnijih hrvatskih vladara. Zvonimirova kruna je naziv za hrvatsku kraljevsku krunu, a Zemlje Zvonimirove krune naziv za povijesne hrvatske zemlje. ZvonimirTomislav i Krešimir tri su najčešća hrvatska kraljevska imena i znamen hrvatskog nacionalnog identiteta.

ŽELJKO – Izvorno hrvatsko ime koje znači „onaj koji je željen“. Može biti skraćena inačica imena Želimir ili Željan. Jedno od najčešćih hrvatskih imena, danas nažalost dosta zapostavljeno. Imendan je 23. svibnja.

ŽENSKA IMENA

BRANKA – Hrvatsko žensko ime koje dolazi od imena Branimira koje je izvedeno iz muškog imena Branimir. Branimir je staro narodno hrvatsko ime, a značenje mu je jasno – „onaj koji brani mir, branitelj i uzdržavatelj mira“. Nosio ga je slavni hrvatski knez Branimir iz 9. stoljeća kao i niz poznatih Hrvata. Smatra se i hrvatskim prijevodom grčkog imena Aleksandar koje znači „branitelj ljudi, onaj koji brani ljude“.

BUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran (područje drevne Ilirije) početkom 7.-og stoljeća. Druga sestra je bila Tuga, a obje se opisuju kao djevojke duge plave kose te izuzetne ljepote. Njeno ime se dovodi u vezu s imenima mjesta Bužim, Bugojno i Buško jezero, kao i sa starohrvatskim ličkim plemenom Bužana. Danas postaje sve popularnije kao vrlo moderno i elegantno ime.

CVITA – Ikavski oblik imena Cvijeta koje se izvodi od imenice cvijet. U posljednje vrijeme je postalo vrlo često ime, posebice u Dalmaciji i južnoj Hrvatskoj. Cvijeta Zuzorić (Dubrovačka Republika, 1552. – Ancona, 1648.) bila je znamenita hrvatska književnica i umjetnica.

DIVNA – Pridjev divna preuzet kao osobno ime. Staro hrvatsko ime koje u posljednje vrijeme doživljava preporod.

DUNJA – Naziv biljke i ploda preuzet kao osobno ime. Vrlo često i elegantno hrvatsko ime.

JELENA – Ako tražite hrvatsko žensko ime najdostojnije kraljica i boginja, onda je to zasigurno Jelena. Nosile su ga brojne poznate Hrvatice, poput u narodu omiljene hrvatske kraljice Jelene Slavne iz 10. stoljeća, supruge kralja Mihovila Krešimira II.. Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Zvonimira. Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“. Jelena Nelipčić bila je splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kasnije hrvatsko-bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje. Sveta Jelena Križarica (oko 248. – Carigrad, 18. kolovoza, 329.) bila je majka rimskog cara Konstantina Velikog, zaštitnica kršćana. Naziv Križarica je dobila jer je po predaji sudjelovala u nalasku drveta križa na kojem je Isus umro (Pravi križ). U riznici dubrovačke katedrale se, između ostalog, nalazi komad drveta s Isusova križa. Prema predaji ga je u Dubrovnik donijela hrvatska kraljica Margarita, supruga hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava (vladao je od 945. do 949. godine).

Na poticaj svete Jelene Križarice izgrađene su Bazilika svetog Križa u Jeruzalemu, Crkva Kristovog rođenja u Betlehemu, Crkva na Maslinskoj gori i brojne druge crkve i vjerski objekti ranoga kršćanstva. Samo ime dolazi ili iz slavenskog/hrvatskog korijena ili iz grčkog imena Helena koje je pak nosila Helena (Jelena) Trojanska, najljepša žena na svijetu u grčkoj mitologiji, a znači “sjajna, blistava”.

KORANA – Hrvatsko osobno žensko ime nastalo u čast hrvatske rijeke Korane.

LADA – Starohrvatska božica ljeta, ljubavi, sklada i ljepote. Jedna od najštovanijih slavenskih i hrvatskih boginja čiji se spomen i do danas očuvao u narodnim pjesmama i običajima.

LJILJANA – Hrvatsko ime izvedeno iz imena cvijeta “ljiljan”. U kršćanskoj simbolici ljiljani su simbol Blažene Djevice Marije te svetog Antuna. Bijeli ljiljani su simbol beskrajne ljepote, sreće, besmrtnosti i spasa.

MILA – Staro hrvatsko narodno ime koje znači “mila i draga”. Nosila ga je Mila Gojsalić, hrvatska junakinja i mučenica iz 16. stoljeća. Milana je duži oblik imena.

NADA – Imenica „nada“ uzeta kao osobno ime. Prema grčkoj mitologiji, iz Pandorine su kutije sva zla izišla na ovaj svijet. Ona ju je odmah zatvorila i samo je nada ostala zarobljena u njoj, a svijet je obavila hladnoća i turobnost. Pandora je naposljetku i nadu pustila van te je tako svijet i u zlim vremenima dobio utjehu.

TIHANA – Spominje se u drevnim predajama Bijelih Hrvata kao božica sreće. Ime joj se izvodi iz pridjeva “tiha”.

VESNA – Starohrvatska boginja proljeća. Zamišljana je kao djevojka čudesne ljepote s cvijetom u kosi koja svijetu donosi živost i radost, u lijevoj ruci drži buket cvijeća, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica. Njena kultna mjesta su uvijek bila pored vode budući da je voda izvor života.

VIDA – Starohrvatska boginja bračne sloge. Ime joj se izvodi iz imena svetog Vida koji se pak povezuje sa starohrvatskim bogom Svantevidom.

ZORA – Dolazi iz imena starohrvatske boginje praskozorja i povečerja. Svako jutro ona otvara dveri neba za izlazak Sunca. Zorana je duža inačica imena Zora.

https://www.karlovacki.info/za-ponosne-male-junake-stara-hrvatska-imena-koja-su-nosili-vladari-plemici-i-vitezovi/

https://www.karlovacki.info/deset-snaznih-kratkih-muskih-imena-do-pet-slova/

https://www.karlovacki.info/deset-najljepsih-hrvatskih-ratnickih-imena-kako-su-se-nazivali-slavni-junaci-nase-proslosti/


Sve o izvornim i tradicionalnim hrvatskim imenima za djecu pogledajte OVDJE.

Za ponosne male junake – stara hrvatska imena koja su nosili kraljevi, plemići i vitezovi pogledajte OVDJE.

O tajanstvenim imenima proisteklim iz starohrvatske mitologije pročitajte OVDJE.

Svoje mališane nazovite po likovima iz djela Marije Jurić Zagorke koje možete pogledati OVDJE.

Kratka i rijetka, pomalo neobična, a opet naša domaća ženska imena pogledajte OVDJE.

Stara muška imena s predivnim značenjima i slavnim nositeljima koja zaslužuju opet biti popularna pogledajte OVDJE.

Najljepša ženska kršćanska imena koja nikada ne će zastarjeti pogledajte OVDJE.

Najljepša antička, grčka i rimska imena koja se u velikom stilu vraćaju u modu pogledajte OVDJE.

Europska i hrvatska kraljevska imena za Vaše male prinčeve i princeze pogledajte OVDJE.

Plemenita njemačka i vikinška imena s mističnim prizvukom pogledajte OVDJE.