Mentalno zdravlje djece i mladih posljednjih je godina postalo jedna od najvažnijih društvenih tema. Psiholozi, pedijatri, učitelji i roditelji sve češće upozoravaju na porast emocionalnih poteškoća među djecom već od najranije dobi. Anksioznost, depresivnost, teškoće koncentracije, nesanica, poremećaji prehrane i samoozljeđivanje bilježe porast koji stručnjaci nazivaju — alarmantnim.
Ovaj trend nije izoliran problem, već globalni fenomen kojeg potiču brze promjene u društvu, digitalizacija, pritisci modernog života i narušena ravnoteža između obaveza i slobodnog vremena.
Stručnjaci upozoravaju: „Djeca odrastaju pod pritiscima kakve prethodne generacije nisu poznavale“
Djeca i mladi danas se suočavaju s nizom čimbenika koji negativno utječu na mentalno zdravlje:
-
preopterećenost školskim programima, strah od ocjena i neuspjeha,
-
stalna izloženost društvenim mrežama, usporedbama i nerealnim idealima,
-
nedostatak sna i odmora,
-
vršnjačko nasilje, često i u digitalnom obliku,
-
obiteljske brige, sukobi ili nestabilnost,
-
osjećaj izoliranosti, unatoč tehnološkoj povezanosti.
Sve se više djece žali na napade panike, osjećaj pritiska i nemogućnost „isključivanja“. Stručnjaci upozoravaju da se mentalne teškoće sve češće javljaju već u kasnom djetinjstvu, a ne tek u adolescenciji.
Roditelji i škole važna su prva linija prepoznavanja problema
U mnogim slučajevima prvi znak promjene primijete upravo roditelji ili učitelji:
-
povlačenje iz društva,
-
nagli pad interesa,
-
poteškoće sa spavanjem,
-
pogoršanje školskog uspjeha,
-
emocionalna nestabilnost,
-
izljevi bijesa ili, suprotno, potpuna apatičnost.
Stručnjaci naglašavaju kako je pravovremena reakcija ključna. Često je prvo što djeci treba — razgovor, sigurnost i osjećaj da ih netko čuje bez osuđivanja.
Sve veći broj mladih sam traži pomoć
Pozitivan pomak je što se smanjuje stigma. Mladi sve češće sami traže psihološku podršku, bilo u školi, zdravstvenom sustavu ili online savjetovalištima. Pritom se otvaraju važne teme: mentalno zdravlje, empatija, samopoštovanje, suočavanje sa stresom.
No sustavi podrške još uvijek su preopterećeni, a stručnjaci ističu da je broj djece koja trebaju pomoć veći od kapaciteta kojim raspolažemo.
Digitalno okruženje – izvor znanja ili pritiska?
Društvene mreže imaju dvostruku ulogu:
-
Mogu pružiti podršku, informacije i zajedništvo.
-
Ali mogu biti izvor usporedbe, zlostavljanja i pritiska.
Najveći problem je neprestana dostupnost, koja otežava emocionalni oporavak i dovodi do kroničnog umora.
Što možemo učiniti kao društvo?
Psiholozi ističu da su tri područja ključna:
1. Obitelj
-
redoviti razgovori,
-
jasne granice u korištenju tehnologije,
-
poticanje fizičke aktivnosti,
-
emocionalna podrška bez kritiziranja.
2. Škola
-
više školskih psihologa i pedagoga,
-
sustavna prevencija nasilja,
-
edukacija nastavnika o mentalnom zdravlju,
-
uspostava sigurnog okruženja.
3. Zdravstveni sustav
-
brži pristup psihološkoj i psihijatrijskoj pomoći,
-
jačanje savjetovališta za djecu i roditelje,
-
digitalne platforme za podršku mladima.
Zaključak: mentalno zdravlje djece naša je zajednička odgovornost
U vremenu u kojem su djeca izložena pritiscima koji često nadilaze njihove razvojne mogućnosti, mentalno zdravlje mora postati prioritet. Ne samo u zdravstvenom sustavu, nego i u obitelji, školi i široj zajednici.
Djeca i mladi zaslužuju odrastati u okruženju koje razumije njihove potrebe, potiče ih na otvoren razgovor i uči kako se nositi sa stresom i emocijama. Mentalno zdravlje nije luksuz — ono je temelj zdravog i stabilnog društva.