Brojka od 10.000 koraka dnevno postala je gotovo univerzalna preporuka za zdrav život. Mobilne aplikacije, pametni satovi i fitness izazovi širom svijeta temelje se upravo na tom cilju. No, je li 10.000 koraka doista znanstveno utemeljena mjera ili samo marketinški mit koji se pretvorio u globalni standard?
Mit nastao iz reklame
Malo tko zna da cilj od 10.000 koraka nije nastao u medicini, već – u marketingu. Japanska tvrtka Yamasa Clock 1965. lansirala je pedometar naziva manpo-kei, što doslovno znači “brojač 10.000 koraka”. Ideja je bila jednostavna i privlačna, a brojka okrugla i pamtljiva – pa se uvukla u kulturu i ostala tu desetljećima.
Unatoč popularnosti, znanstveni dokazi koji bi upravo 10.000 koraka isticali kao ključnu granicu zapravo ne postoje.
Što kaže znanost?
Prema istraživanjima koja su proteklih godina analizirala koliko je koraka dovoljno za dobro zdravlje, većina koristi počinje znatno prije 10.000 koraka. Studije Sveučilišta Harvard i brojnih međunarodnih timova pokazuju:
-
4.000–6.000 koraka dnevno već smanjuje rizik od prerane smrti.
-
Najveće zdravstvene koristi uočene su oko 7.000–8.000 koraka kod odraslih.
-
Kod starijih osoba, pozitivni učinci javljaju se već od 3.000–4.000 koraka.
To znači da je 10.000 koraka često više psihološki motivator nego stvarna biološka potreba.
Zašto je brojka ipak ostala?
Iako nije medicinski “sveti broj”, cilj od 10.000 koraka ima nekoliko prednosti:
-
jednostavan je, lako mjerljiv i motivirajući
-
potiče ljude na aktivniji stil života
-
povezuje tjelesnu aktivnost s dnevnom rutinom
Drugim riječima – bolje je imati ambiciozan cilj nego nikakav.
Važniji je intenzitet nego brojka
Stručnjaci ističu da za zdravlje nije ključno samo koliko hodamo, već i kako hodamo. Ubrzan hod, kraće intervalne šetnje i kombinacija hodanja s drugim aktivnostima imaju jači učinak od sporog “skupljanja” koraka po kući.
Također, i ljudi s manjom dnevnom aktivnošću (poslovi za stolom, duge vožnje, kućne obaveze) mogu postići slične zdravstvene koristi ako nekoliko puta tjedno odrade:
-
20–30 minuta brže šetnje
-
kraću vježbu snage kod kuće
-
vožnju bicikla
-
plivanje
-
intenzivnije hodanje uz psa
Što je realno i održivo?
Za prosječnu odraslu osobu, realan i zdrav cilj je:
-
6.000–8.000 koraka dnevno, uz
-
umjereni do brzi tempo barem 20 minuta dnevno.
Za starije osobe, osobe s kroničnim bolestima ili one koje tek počinju biti aktivnije, i 3.000–5.000 koraka dovoljna je polazna točka koju se postupno može povećavati.
Zaključak
Brojka od 10.000 koraka možda jest marketinški mit, ali nije beskorisna. Ona je postala simbol aktivnog života i pristupačnog kretanja. No, znanstveni dokazi pokazuju da ne morate opsesivno “juriti” do pet znamenki na brojaču – korist za srce, pluća i opće zdravlje počinje puno ranije.
Najvažnije pravilo ostaje jednostavno:
👉 Svaki korak se računa – ali brži i redovitiji se računaju još više.