Jabuke, šljive, paprike, rajčice… Jesen je vrijeme kada kuhinje ponovno mirišu na zimnicu. No upravo u razdoblju obilja vrijedi se zapitati koliko hrane završava u smeću – a novi podaci za Hrvatsku pokazuju da brojke nisu male.
Sezona je berbe i pripreme zimnice, pa se posljednjih tjedana u mnogim kućanstvima ponovno kuhaju pekmezi i ajvari, kisele paprike i spremaju jabuke, kruške i drugo voće. Dio uroda završit će u staklenkama i zamrzivačima, no dio hrane, često i sasvim jestive, tijekom godine ipak završi u otpadu.
Prema najnovijem istraživanju o otpadu od hrane u hrvatskim kućanstvima, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je bačeno ukupno 221.808 tona hrane. To je prosječno 57,3 kilograma po stanovniku godišnje. Od toga se čak 24,2 kilograma po stanovniku odnose na jestivi dio hrane, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći.
Drugim riječima, nije sav otpad koji nastaje u kuhinji moguće izbjeći – kore, kosti, ljuske i slični dijelovi prirodno nastaju pripremom hrane. No gotovo polovica ukupne količine koju bacimo odnosi se na ono što je još moglo biti pojedeno.
Najviše bacamo kod kuće
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.021 kućanstva, a sudionici su, među ostalim, sedam dana vodili dnevnik bacanja hrane.
Prosječno kućanstvo bacilo je oko 2,7 kilograma otpada od hrane tjedno, odnosno nešto više od kilograma po članu kućanstva. Zanimljivo je i da količina otpada po članu pada što je kućanstvo brojnije – jednočlana kućanstva prema rezultatima istraživanja bacaju najviše po osobi.
Jesenska sezona prilika je za manje bacanja
Upravo zato vrijeme berbe i pripreme zimnice može biti dobra prilika za razmišljanje o tome kako bolje iskoristiti ono što imamo.
Voće koje nije savršenog izgleda može završiti u pekmezu ili kompotu, prezrele jabuke u kolaču ili soku, a višak povrća može se zamrznuti, ukiseliti ili preraditi. I ono što ostane od pripreme može se, gdje je moguće, iskoristiti u drugim jelima ili pravilno zbrinuti kao biootpad.
Jednako je važno i planiranje kupnje. Ako se kupuje više nego što se može potrošiti, osobito kada su u pitanju svježe voće i povrće, veća je vjerojatnost da će dio hrane završiti u kanti prije nego što dođe na stol.
Nije riječ samo o novcu
Bacanje hrane nije samo pitanje kućnog budžeta. Za proizvodnju hrane već su potrošeni voda, energija, zemljište, rad i brojni drugi resursi. Zato smanjenje otpada znači i manje nepotrebnog opterećenja za okoliš.
Europska unija je 2022. godine prosječno proizvodila oko 132 kilograma otpada od hrane po stanovniku, pri čemu su kućanstva bila odgovorna za više od polovice te količine – 72 kilograma po stanovniku.
Hrvatski podaci iz najnovijeg istraživanja pokazuju da je kod kućanstava prostor za poboljšanje itekako stvaran: gotovo četvrtina kilograma hrane tjedno po osobi odlazi u otpad kao jestivi dio.
Zato ovogodišnja zimnica može imati i jednu malu dodatnu poruku – iskoristiti ono što imamo, sačuvati višak i baciti što manje.